Pasijonka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Pasijonka
Plod Passiflora caerulea
Plod Passiflora caerulea
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Red Malpighiales
Porodica Passifloraceae
Rod Passiflora
Vrste
Passiflora caerulea - pasijonka

Pasijonka (lat. Passiflora caerulea) je biljka puzavica koja potiče iz južnog Brazila i Argentine, gdje je poznata pod imenom Pasionaria ili Mburucuyá

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Odrvenjela loza može narasti od 15-20 m, opire se o drveće. Listovi su naizmjenični, petoprsti poput palme 10-18 cm dugi i široki. Cvijet je kompleksan, oko 10 cm u promjeru, sa pet latica, bjeličaste boje. Plod je ovalan, narandžasto-žute boje 6 cm dug i 4 cm u promjeru, sadrži mnogobrojne sjemenke slične naru.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Kultivirana je širom svijeta. Rijetko se jede svježa. Spravlja se čaj od njenih cvjetova, te navodno ima svojstva ublažavanja stresa i nervoze. Međutim, u lišću ima cijanogenetskih glikozida, te su oni otrovni.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

100 g ploda pasijonke sadrži:[1]
kcal kJ voda (g) masnoće (g) kalij (mg) kalcijum (mg) magnezijum (mg) Vitamin C (mg)
51 213 85,62 0,05 278 4 17 29,8

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "USDA National Nutrient Database". Arhivirano s originala, 3. 3. 2015. Pristupljeno 10. 10. 2007.


P biology.svg Nedovršeni članak Pasijonka koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.