Pasterizacija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Pasterizacija je postupak izlaganja namirnica (najčešće tečnih, posebno mlijeka) temperaturi 55-70 °C radi produženja roka trajanja.

Pasterizacija općenito je proces uništavnja vegetativnih formi mikroorganizama uz istovremenu inaktivaciju enzima u hrani. Postiže se izlaganjem namirnica letalnom vremenu i letalnoj temperaturi koji su različiti za različite vrste hrane i referentne mikroorganizme. Pasterizacijom se uništavaju bakterije, a da se pri tome bitno ne mijenja sastav, ukus i prehrambena vrijednost namirnice. Međutim svakim toplinskim tretmanom dolazi do degradativnih procesa u hrani kao što je gubitak vitamina, pigmenata i sl.

Vrlo često se pasterizuje mlijeko kao i sokovi marmelade, kompoti i sl. Mlijeko se pasterizuje izlaganjem temperaturi 63 °C 30 min., zatim se brzo hladi i skladišti na temperaturi ispod 10 °C. Pivo i vino zagrijava se 20 min na 60 °C.

Pasterizacija je dobila ime po francuskom hemičaru Louis Pasteuru koji je prvi primjenio ovu metodu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]