Pluralizam

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Pluralizam je filozofsko idealističko učenje o postojanju više oblika bitka (supstanci) i po kome je stvarnost sastavljena od mnoštva samostalnih bitnosti (drugi naziv je dualizam). Riječ je latinskog porijekla. Suprotno od pluralizma je monizam.

Pluralizam u politici opisuje ideju mirnog suživota ljudi različitih interesa, vjeroispovjesti i načina života.

Filozofija[uredi | uredi izvor]

Pluralizam (ili mnoštvenost) je filozofsko učenje o postojanju više oblika bitka (supstanci) i po kome je stvarnost sastavljena od mnoštva samostalnih bitnosti (drugi naziv je dualizam). Reč je latinskog porekla. Suprotno od pluralizma je monizam.

Politika[uredi | uredi izvor]

Nasuprot totalitarnih ideologija pluralizam prepoznaje postojeće različitosti interesa i političkih pozicija. Smatra da je njihovo individualno postojanje, individualno zastupanje te artikulacija raznih pozicija legitimna i poželjna.

Pored tolerancije najznačajnije opće načelo pluralističkog političkog sistema je princip subsidiariacije(?): Sva pitanja koje nije moguće riješiti na političkoj razini prepuštaju se određenim društvenim organizacijama, kao što su vjerske zajednice za svoje vjernike. Najvažnija karika u lancu pluralizma je sloboda svakog pojedinca, prigoda za razmjenu stajališta i mogućnost za zajedničko zastupanje interesa i stavova.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Pluralizam koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.