Pomračenje Sunca

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Pomračenje Sunca je fenomen koji se dešava kada Mjesec prođe ispred Sunca, tako sa Sunce ostaje potpuno ili djelomično skriveno za posmatrače na Zemlji.

Geometrija pomračenja Sunca
Pomračenje Sunca 11. augusta 1999. godine

Pomračenje nastaje samo kada je Mjesec u fazi Mladog Mjeseca. Zavisno o trenutnoj udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, te o položaju promatrača na Zemljinoj površini, može nastupiti jedna od tri vrste pomračenja: potpuna, djelimična ili prstenasta.

Potpuno i djelimično pomračenje Sunca[uredi | uredi izvor]

U slučaju potpunog pomračenja Sunca, Mjesečev disk će potpuno prekriti Sunce. Pomračenje Sunca se može opaziti s relativno uskog pojasa na Zemljinoj površini preko kojeg prolazi Mjesečeva sjena. Promatrači koji se nalaze u nešto širim pojasevima oko putanje nalaze se u Mjesečevoj polusjeni, te mogu vidjeti djelomičnu pomrčinu Sunca, dok se s ostatka površine Zemlje pomrčina uopće neće vidjeti.

U trenutku neposredno prije totaliteta, kada se posljednja zraka Sunca probije iza Mjesečevog diska, događa se pojava tzv. "dijamantnog prstena". Ista se pojava može uočiti i neposredno nakon totaliteta.

Prstenasto pomračenje Sunca[uredi | uredi izvor]

Promatrajući Sunce i Mjesec, posebno u vrijeme pomračenja, može se uočiti da su sličnih ugaonih dimenzija. Iako se na nebu čine jednakima, u stvarnosti je Sunce mnogo veće. Sunčev prečnik (1.392.000 km) čak je 400 puta veći od Mjesečevog (3.476 km), ali je Sunce isto toliko puta (u prosjeku) dalje od Mjeseca, pa se zato čine jednakima.

Međutim, ugaone dimenzije Mjeseca i Sunca nisu uvijek jednake, već se mijenjaju. Razlog tome su blago eliptične putanje, kako Zemlje oko Sunca, tako i Mjeseca oko Zemlje. Kako se mijenjaju udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, tako se mijenjaju i njhove ugaone dimenzije. Prečnik Sunca kreće se od 31,5' (lučne minute), kada je Zemlja u afelu, do 32,6', kada je Zemlja u perihelu. Prečnik Mjeseca kreće se od 29,1' (29,1. lučnih sekundi), kada je Mjesec u apogeju (najdalje od Zemlje), do 33,9', kada je Mjesec u perigeju (najbliže Zemlji). Kada je Mjesec u apogeju, a Zemlja u perihelu, te u svim drugim trenucima kada je Mjesečev disk na nebu manji od Sunčevog, može doći samo do prstenastog pomračenja Sunca (slika 3.) jer Mjesečev disk ne može u potpunosti pokriti Sunce.

Primjeri pomračenja[uredi | uredi izvor]

Solar eclips 1999 1.jpg Solar eclips 1999 2.jpg Solar eclipse 1999 4.jpg Solar eclips 1999 5.jpg Solar eclips 1999 6.jpg Solar eclips 1999 7.jpg

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: