Idi na sadržaj

Porez na dobit

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Privredna društva svoj rezultat poslovanja iskazuju kao dobit ili gubitak.

Cilj njihovog poslovanja jeste ostvarenje dobiti. Ta dobit podliježe obavezi plaćanja poreza na dobit.

Poreski obveznici ovog poreza su:

  1. privredna društva
  2. banke i druge finansijske institucije
  3. društva za osiguranje i reosiguranje imovine i lica
  4. zadruge i zadružne organizacije
  5. ustanove koje prodajom proizvoda i usluga na tržištu ostvaruju dobit.

Dobit privrednog društva se obračunava po principu - Pozitivna razlika prihoda nad rashodima.

Obračunava se u bilansu uspjeha, kao dijelu finansijskog izvještaja.

Neke zemlje imaju poreske zakone koji zahtijevaju od korporacija da plaćaju porez na svoj prihod ostvaren širom svijeta, bez obzira na to gdje je prihod ostvaren. Međutim, većina zemalja ima teritorijalne poreske sisteme, koji zahtijevaju od korporacija da plaćaju porez samo na prihod ostvaren unutar granica zemlje.[1]

Ekonomisti se ne slažu oko toga koliki dio tereta poreza na dobit preduzeća pada na vlasnike, radnike, potrošače i zemljoposjednike, te kako porez na dobit preduzeća utiče na ekonomski rast i ekonomsku nejednakost.[2] Veći dio tereta vjerovatno pada na kapital u velikim otvorenim ekonomijama poput SAD-a.[3] Neke studije stavljaju teret više na rad.[4][5][6] Prema jednoj studiji: "Regresijska analiza pokazuje da povećanje granične državne stope poreza na dobit preduzeća za jedan procentni poen smanjuje plate za 0,14 do 0,36 posto."[7] Bilo je i drugih studija.[8][9][10][11][12][13] Prema Institutu Adam Smith, "Clausing (2012), Gravelle (2010) i Auerbach (2005), tri najbolja pregleda koja smo pronašli, u osnovi zaključuju da većina poreza pada na kapital, a ne na rad."[14]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ "The 2025 Tax Debate: International Taxes Before and Since the Tax Cuts and Jobs Act | Bipartisan Policy Center". bipartisanpolicy.org (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 15. 9. 2024. Pristupljeno 23. 5. 2025.
  2. ↑ "The 2025 Tax Debate: International Taxes Before and Since the Tax Cuts and Jobs Act | Bipartisan Policy Center". bipartisanpolicy.org (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 15. 9. 2024. Pristupljeno 23. 5. 2025.
  3. ↑ Gordon, Stephen (4. 12. 2017). "Stephen Gordon: Corporate tax cuts won't work in the U.S. The same way they did here | National Post". National Post.
  4. ↑ "International Burdens of the Corporate Income Tax" (PDF). cbo.gov.
  5. ↑ Liu, Li (2011). The economic effects of corporate income taxation (PhD Thesis). Rutgers University - Graduate School - New Brunswick. doi:10.7282/T3765DZR.
  6. ↑ Felix, R. Alison; Hines, R. Alison (2009). "Corporate Taxes and Union Wages in the United States". NBER Working Paper Series. National Bureau of Economic Research. doi:10.3386/w15263.
  7. ↑ Felix, R Alison (2009). "Do State Corporate Income Taxes Reduce Wages?" (PDF). Economic Review. Federal Reserve Bank of Kansas City. 94 (2): 77–102.
  8. ↑ Desai, Mihir A.; Foley, C. Fritz; Hines, James R. "Labor and Capital Shares of the Corporate Tax Burden: International Evidence". journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. ↑ "DRAFT" (PDF). www.budget.gov.ie. 24. 9. 2021.
  10. ↑ Felix, R. Alison (2007). "Passing the burden: Corporate tax incidence in open economies". LIS Working Paper Series.
  11. ↑ "The incidence of corporate taxation and its implications for tax progressivity". 10. 10. 2017.
  12. ↑ Arulampalam, Wiji; Devereux, Michael P.; Maffini, Giorgia (august 2012). "The direct incidence of corporate income tax on wages". European Economic Review. 56 (6): 1038–1054. doi:10.1016/j.euroecorev.2012.03.003.
  13. ↑ Clausing, Kimberly A. (16. 10. 2012). "Who Pays the Corporate Tax in a Global Economy?". National Tax Journal. 66 (1). SSRN 2213581.
  14. ↑ Southwood, Ben (13. 3. 2014). Who pays corporation tax? (PDF) (Report). London: Adam Smith Institute. str. 15.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Porez_na_dobit&oldid=3807739"