Razlika između verzija stranice "Dijamant"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: an:Diamant |
m robot Dodaje: mwl:Diamante |
||
| Red 102: | Red 102: | ||
[[mr:हिरा]] |
[[mr:हिरा]] |
||
[[ms:Berlian]] |
[[ms:Berlian]] |
||
[[mwl:Diamante]] |
|||
[[nl:Diamant]] |
[[nl:Diamant]] |
||
[[nn:Diamant]] |
[[nn:Diamant]] |
||
Verzija na dan 19 septembar 2009 u 19:24
| Dijamant | |
|---|---|
 Dijamant | |
| Općenito | |
| Kategorija | Minerali samorodnih elemenata |
| Hemijska formula | C |
| Identifikacija | |
| Molekularna težina | 12,01 g/mol |
| Boja | Tipično žuta, smeđa ili siva do bezbojne. Rijeđe plava, zelena, crna, mutno bijela, ružičasta, ljubičasta, narandžasta i crvena |
| Kristalni habitus | Oktaedarski |
| Kristalni sistem | Kubični |
| Kalavost | 111 savršena |
| Tvrdoća | 10 |
| Indeks prelamanja | 2,4175–2,4178 |
| Ogreb | bijel |
| Gustoća | 3,5-3,53 g/cm3 |
Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika. Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Zbog toga se koristi za rezanje, brušenje i poliranje drugih mekših materijala - upotreba u industrijske svrhe. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant koji se koristi kao ukras. Poliranje se izvodi dijamantskom prašinom. Pošto se zna da nastaje u atmosferi gdje vladaju veliki pritisak i temperatura, danas je usavršena proizvodnja umjetnih dijamanata koji se koriste isključivo u industrijske svrhe.
Kopa se u rudnicima i najveći svjetski proizvođači dijamanata su Rusija i Južnoafrička Republika.