Razlika između verzija stranice "Vladimir Prelog"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: no:Vladimir Prelog
m robot Dodaje: io:Vladimir Prelog; kozmetičke promjene
Red 20: Red 20:
'''Vladimir Prelog''' ([[Sarajevo]], [[23. juli]] [[1906]] - [[Zürich]], [[7. januar]] [[1998]]), bosanskohercegovačko-hrvatsko-švicarski naučnik, hemičar. Zajedno s [[John W. Cornforth]]om je za svoje radove iz oblasti stereoisomerije [[organska hemija|organskih]] [[molekul]]a godine [[1975]] dobio [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu iz hemije]].
'''Vladimir Prelog''' ([[Sarajevo]], [[23. juli]] [[1906]] - [[Zürich]], [[7. januar]] [[1998]]), bosanskohercegovačko-hrvatsko-švicarski naučnik, hemičar. Zajedno s [[John W. Cornforth]]om je za svoje radove iz oblasti stereoisomerije [[organska hemija|organskih]] [[molekul]]a godine [[1975]] dobio [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu iz hemije]].


[[Gimnazija|Gimnaziju]] je završio u [[Zagreb|Zagrebu]] nakon što se porodica preselila tamo [[1915]] godine, a nakon toga je studirao [[hemija|hemiju]] u [[Prag]]u, gdje je po završetku studija bio voditelj Laboratorijske firme G.J. Driza. Bio je direktor Zavoda za organsku hemiju Tehničkog fakulteta u [[Zagreb]]u, a od [[1942]] na saveznoj Tehničkoj visokoj školi u [[Zürich]]u. Područje njegovih istraživanja su uglavnom [[heterociklički spojevi]], [[alkaloid]]i i [[antibiotici]]. Glavno zanimanje bila mu je [[stereohemija molekula]], zaokuplja ga problem prostorne građe molekula. Uvodi naziv [[hemijska topologija]] za područje stereohemije koja se bavi geometrijskim svojstvima molekula. Pridonio je objašnjenju strukture [[stereoid]]a, [[kinin]]a, [[strihnin]]a i drugih alkaloida, a sintetizirao je mnoge organske spojeve. Njegovi radovi su pridonijeli razumijevanju prirode enzimskih reakcija.
[[Gimnazija|Gimnaziju]] je završio u [[Zagreb]]u nakon što se porodica preselila tamo [[1915]] godine, a nakon toga je studirao [[hemija|hemiju]] u [[Prag]]u, gdje je po završetku studija bio voditelj Laboratorijske firme G.J. Driza. Bio je direktor Zavoda za organsku hemiju Tehničkog fakulteta u [[Zagreb]]u, a od [[1942]] na saveznoj Tehničkoj visokoj školi u [[Zürich]]u. Područje njegovih istraživanja su uglavnom [[heterociklički spojevi]], [[alkaloid]]i i [[antibiotici]]. Glavno zanimanje bila mu je [[stereohemija molekula]], zaokuplja ga problem prostorne građe molekula. Uvodi naziv [[hemijska topologija]] za područje stereohemije koja se bavi geometrijskim svojstvima molekula. Pridonio je objašnjenju strukture [[stereoid]]a, [[kinin]]a, [[strihnin]]a i drugih alkaloida, a sintetizirao je mnoge organske spojeve. Njegovi radovi su pridonijeli razumijevanju prirode enzimskih reakcija.


== Literatura ==
== Literatura ==
Red 45: Red 45:
[[hu:Vladimir Prelog]]
[[hu:Vladimir Prelog]]
[[id:Vladimir Prelog]]
[[id:Vladimir Prelog]]
[[io:Vladimir Prelog]]
[[it:Vladimir Prelog]]
[[it:Vladimir Prelog]]
[[ja:ウラジミール・プレローグ]]
[[ja:ウラジミール・プレローグ]]

Verzija na dan 24 august 2010 u 00:05

Vladimir
Datoteka:VPrelog.jpg

Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. juli 1906 - Zürich, 7. januar 1998), bosanskohercegovačko-hrvatsko-švicarski naučnik, hemičar. Zajedno s John W. Cornforthom je za svoje radove iz oblasti stereoisomerije organskih molekula godine 1975 dobio Nobelovu nagradu iz hemije.

Gimnaziju je završio u Zagrebu nakon što se porodica preselila tamo 1915 godine, a nakon toga je studirao hemiju u Pragu, gdje je po završetku studija bio voditelj Laboratorijske firme G.J. Driza. Bio je direktor Zavoda za organsku hemiju Tehničkog fakulteta u Zagrebu, a od 1942 na saveznoj Tehničkoj visokoj školi u Zürichu. Područje njegovih istraživanja su uglavnom heterociklički spojevi, alkaloidi i antibiotici. Glavno zanimanje bila mu je stereohemija molekula, zaokuplja ga problem prostorne građe molekula. Uvodi naziv hemijska topologija za područje stereohemije koja se bavi geometrijskim svojstvima molekula. Pridonio je objašnjenju strukture stereoida, kinina, strihnina i drugih alkaloida, a sintetizirao je mnoge organske spojeve. Njegovi radovi su pridonijeli razumijevanju prirode enzimskih reakcija.

Literatura

  • Prelog, Vladimir: My 132 Semesters of Chemistry Studies; American Chemical Society, Washington DC 1991; ISBN 0-8412-1772-6 (autobiografija)

Vanjski linkovi