Razlika između verzija stranice "Agresija"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m robot Dodaje: ca:Agressió |
No edit summary |
||
| Red 14: | Red 14: | ||
U razvoju psihoanalize posvečivalo joj se malo pažnje, ali nakon teorije libida [[Sigmund Freud|Freud]] se usmjerio da je postavi, u svojim djelima, kao cjelovit i nezavisan instinktni poriv. Putem dualne teorije nagona smjestio ju je u postojeću psihoanalitičku teoriju. Objašnjava je kao težnju za [[samouništenje]]m inspirisan depresivnim stanjima i samoubistvima, koja se kasnije usmjerava prema drugim ljudima.Pojavljuje u [[nastranost]]ima, ne može se pratiti kroz uzastopne faze, ulazi u super ego, tjera čovjeka da kontroliše svoju prirodu, nekad se sjedinjuje sa libidom. |
U razvoju psihoanalize posvečivalo joj se malo pažnje, ali nakon teorije libida [[Sigmund Freud|Freud]] se usmjerio da je postavi, u svojim djelima, kao cjelovit i nezavisan instinktni poriv. Putem dualne teorije nagona smjestio ju je u postojeću psihoanalitičku teoriju. Objašnjava je kao težnju za [[samouništenje]]m inspirisan depresivnim stanjima i samoubistvima, koja se kasnije usmjerava prema drugim ljudima.Pojavljuje u [[nastranost]]ima, ne može se pratiti kroz uzastopne faze, ulazi u super ego, tjera čovjeka da kontroliše svoju prirodu, nekad se sjedinjuje sa libidom. |
||
{{Emocije}} |
|||
[[Kategorija:Psihologija]] |
[[Kategorija:Psihologija]] |
||
Verzija na dan 18 septembar 2010 u 21:29
Agresija je ponašanje (emocionalna reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se neko fizički ili psihički povrijedi.
Postoje aktivna i pasivna agresija:
- aktivna agresija su fizički i verbalni napadi
- pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice namjernim ne poduzimanjem akcije (ne pomoći nekome zbog osjećaja mržnje i neprijateljstva).
Izvori agresije: osnova agresivnog poriva je unutrašnje tjelesno i psihičko stanje; pojavljuje se uz osjećaj srdžbe i neprijateljstva; u frustrirajučim situacijama (u kojima je agresija samo jedan oblik reagiranja); kad osjećamo fizičku ili verbalnu prijetnju ili mogući napad (u ovakvim slučajevima agresija je izazvana agresijom).
Agresija može biti:
- direktna - usmjerena prema osobi koja je izazvala frustraciju;
- indirektna - „pomaknuta agresija“ - usmjerena prema nekom tko je slabiji pa je laka meta.
U razvoju psihoanalize posvečivalo joj se malo pažnje, ali nakon teorije libida Freud se usmjerio da je postavi, u svojim djelima, kao cjelovit i nezavisan instinktni poriv. Putem dualne teorije nagona smjestio ju je u postojeću psihoanalitičku teoriju. Objašnjava je kao težnju za samouništenjem inspirisan depresivnim stanjima i samoubistvima, koja se kasnije usmjerava prema drugim ljudima.Pojavljuje u nastranostima, ne može se pratiti kroz uzastopne faze, ulazi u super ego, tjera čovjeka da kontroliše svoju prirodu, nekad se sjedinjuje sa libidom.