Gađenje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Žena s izrazom gađenja.

Gađenje je neugodan osjećaj kada se osobama javlja osjećaj da bi u njihov organizam mogla biti unijeta neka štetna supstanca, poput nečeg smrdljivog, ružnog, bolesnog ili odvratnog i senzacija gađenja neodvojiva je od senzacije mučnine.

Gađenje i prezir[uredi | uredi izvor]

Gađenje služi da se u organizam ne unese nešto pokvareno, nešto štetno, dok prezir služi kao zapreka i onemogućavanje unošenja "pokvarene" u intimni socijalni svijet ili da se pomoću prezira izluči. Zbog toga se često prezir svodi na gađenje kao osnovni osjećaj[1] ili nešto što se smatra uvredljivim, neukusnim ili neprijatnim. U Izrazu emocija u čovjeku i životinjama, Charles Darwin je napisao da je odvratnost senzacija koja se odnosi na nešto odvratno. Odvratnost se doživljava ponajprije u odnosu na osjećaj okusa (bilo opažanog ili zamišljenog), a zatim i prema onome što izaziva sličan osjećaj prema mirisu, [dodiru ili viđenju. Muzički osjetljivi ljudi mogu čak biti zgroženi zbog kakofonije neharmoničnih zvukova. Istraživanja kontinuirano dokazuju vezu između gađenja i anksioznih poremećaja, kao što su arahnofobija, fobija od injekcija krvavih ozljeds i straha u vezi opsesivno-kompulzivnim poremećajem (poznat i kao OCD).[2]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Badour, Christal; Feldner, Matthew (februar 2016). "The Role of Disgust in Posttraumatic Stress: A Critical Review of the Empirical Literature". Psychopathology Review: 2. doi:10.5127/pr.032813. ISSN 2051-8315.
  2. ^ Cisler, J.M.; Olatunji, B.O.; Lohr, J.M.; Williams, N.L. (2009). "Attentional bias differences between fear and disgust: Implications for the role of disgust in disgust-related anxiety disorders". Cognition and Emotion. 23 (4): 675–687. doi:10.1080/02699930802051599. PMC 2892866. PMID 20589224.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]