Razlika između verzija stranice "Teorija grupa"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: '''Teorija grupa''' je grana matematike koja se bavi proučavanjem grupa. Grupe su skupovi sa operacijom. Operacija u grupi mora da zadovoljava zatv... |
m + kategorija "Matematika" (HotCat) |
||
| Red 5: | Red 5: | ||
#Svaki element mora imati odgovarajući inverzan element. |
#Svaki element mora imati odgovarajući inverzan element. |
||
'''Teorija grupa''' se koristi širom [[matematika|matematike]] a ima i primjenu u [[Fizika|fizici]] i [[Hemija|hemiji]]. Grupe mogu biti konačne ili beskonačne. Klasifikacija konačnih prostih grupa, završena 1983, je jedno od većih matematičkih dostignuća 20. vijeka. |
'''Teorija grupa''' se koristi širom [[matematika|matematike]] a ima i primjenu u [[Fizika|fizici]] i [[Hemija|hemiji]]. Grupe mogu biti konačne ili beskonačne. Klasifikacija konačnih prostih grupa, završena 1983, je jedno od većih matematičkih dostignuća 20. vijeka. |
||
[[Kategorija:Matematika]] |
|||
Verzija na dan 5 januar 2011 u 14:57
Teorija grupa je grana matematike koja se bavi proučavanjem grupa. Grupe su skupovi sa operacijom. Operacija u grupi mora da zadovoljava zatvorenost, i da ima slijedeće tri dodatne osobine:
- Operacija mora da bude asocijativna.
- Mora postojati neutral.
- Svaki element mora imati odgovarajući inverzan element.
Teorija grupa se koristi širom matematike a ima i primjenu u fizici i hemiji. Grupe mogu biti konačne ili beskonačne. Klasifikacija konačnih prostih grupa, završena 1983, je jedno od većih matematičkih dostignuća 20. vijeka.