Razlika između verzija stranice "Dijamant"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: ne:हिरा |
m r2.5.2) (robot dodaje: bjn, ce, my, oc, pnb, ug, ur uklanja: ka |
||
| Red 59: | Red 59: | ||
[[be-x-old:Алмаз]] |
[[be-x-old:Алмаз]] |
||
[[bg:Диамант]] |
[[bg:Диамант]] |
||
[[bjn:Intan]] |
|||
[[bn:হীরক]] |
[[bn:হীরক]] |
||
[[bpy:ডিয়ামান্টে]] |
[[bpy:ডিয়ামান্টে]] |
||
[[ca:Diamant]] |
[[ca:Diamant]] |
||
[[ce:Alumoz]] |
|||
[[cs:Diamant]] |
[[cs:Diamant]] |
||
[[cy:Diemwnt]] |
[[cy:Diemwnt]] |
||
| Red 93: | Red 95: | ||
[[ja:ダイヤモンド]] |
[[ja:ダイヤモンド]] |
||
[[jbo:krilytabno]] |
[[jbo:krilytabno]] |
||
[[ka:ბრილიანტი]] |
|||
[[kn:ವಜ್ರ]] |
[[kn:ವಜ್ರ]] |
||
[[ko:다이아몬드]] |
[[ko:다이아몬드]] |
||
| Red 107: | Red 108: | ||
[[ms:Berlian]] |
[[ms:Berlian]] |
||
[[mwl:Diamante]] |
[[mwl:Diamante]] |
||
[[my:စိန်]] |
|||
[[ne:हिरा]] |
[[ne:हिरा]] |
||
[[new:हेरा]] |
[[new:हेरा]] |
||
| Red 112: | Red 114: | ||
[[nn:Diamant]] |
[[nn:Diamant]] |
||
[[no:Diamant]] |
[[no:Diamant]] |
||
[[oc:Diamant]] |
|||
[[pl:Diament]] |
[[pl:Diament]] |
||
[[pnb:ھیرا]] |
|||
[[pt:Diamante]] |
[[pt:Diamante]] |
||
[[qu:Q'ispi umiña]] |
[[qu:Q'ispi umiña]] |
||
| Red 132: | Red 136: | ||
[[tl:Diyamante]] |
[[tl:Diyamante]] |
||
[[tr:Elmas]] |
[[tr:Elmas]] |
||
[[ug:ئالماس]] |
|||
[[uk:Алмаз]] |
[[uk:Алмаз]] |
||
[[ur:ہیرا]] |
|||
[[vi:Kim cương]] |
[[vi:Kim cương]] |
||
[[war:Diamante]] |
[[war:Diamante]] |
||
Verzija na dan 28 februar 2011 u 16:24
| Dijamant | |
|---|---|
 Dijamant | |
| Općenito | |
| Kategorija | Minerali samorodnih elemenata |
| Hemijska formula | C |
| Identifikacija | |
| Molekularna težina | 12,01 g/mol |
| Boja | Tipično žuta, smeđa ili siva do bezbojne. Rijeđe plava, zelena, crna, mutno bijela, ružičasta, ljubičasta, narandžasta i crvena |
| Kristalni habitus | Oktaedarski |
| Kristalni sistem | Kubični |
| Kalavost | 111 savršena |
| Tvrdoća | 10 |
| Indeks prelamanja | 2,4175–2,4178 |
| Ogreb | bijel |
| Gustoća | 3,5-3,53 g/cm3 |
Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika. Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Zbog toga se koristi za rezanje, brušenje i poliranje drugih mekših materijala - upotreba u industrijske svrhe. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant koji se koristi kao ukras. Poliranje se izvodi dijamantskom prašinom. Pošto se zna da nastaje u atmosferi gdje vladaju veliki pritisak i temperatura, danas je usavršena proizvodnja umjetnih dijamanata koji se koriste isključivo u industrijske svrhe.
Kopa se u rudnicima i najveći svjetski proizvođači dijamanata su Rusija i Južnoafrička Republika.