Razlika između verzija stranice "Organska hrana"
;-) |
(Nema razlike)
|
Verzija na dan 18 maj 2011 u 10:28
Organska hrana je hrana proizvedena koristeći metode koje ne uključuju savremene vještačke dodatke kao npr. pesticide i hemijska đubriva, ne sadrži genetski modificirane organizme i nije tretirana zračenjem, industrijskim rastvaračima ili hemijskim prehrambenim aditivima.[1]
U većem dijelu ljudske historije, poljoprivredna proizvoodnja se može nazvati "organskom". Samo je tokom 20-tog vijeka počela upotreba velikih količina vještačkih hemikalija u proizvodnji hrane. Pokret organske poljoprivrede nastao je 1940-tih godina kao odgovor na industrijalizaciju poljoprivrede i poznat je pod nazivom Zelena revolucija.[2]
Organska proizvodnja je, za razliku od privatnog povrtlarstva, regulisana zakonom. Trenutno je u Evropskoj uniji, SAD, Kanadi, Japanu i drugim državama potrebno da proizvođači hrane steknu posebnu certifikaciju za organsku proizvodnju, kako bi plasirali svoje proizvode kao "organske". U smislu ovih zakona, organska hrana je hrana proizvedena na način koji je usklađen sa standardima koje su propisane na državnom ili međunarodnom nivou. U većini zemalja organska hrana ne smije biti genetski modifikovana. Predloženo je da primjena nanotehnologije u proizvodnji hrane treba biti isključena iz certificirane organske hrane.[3]
Značenje i porijeklo pojma organske hrane
Lord Northbourne je 1939. godine skovao naziv "organska poljoprivreda" u svojoj knjizi "Pogled na zemlju" (1940), na osnovu svog koncepta po kojem je farmu smatrao kao jedan organizam, da bi opisao holistički, ekološki uravnotežen pristup poljoprivrednoj proizvodnji, suprotno onome što je nazvao "hemijska poljoprivreda" (odnosi se na vještačku plodnost ne predstavlja organsku cjelinu).[4] Ovo se razlikuje od naučne upotrebe pojma "organsko", koji se odnosi na vrstu molekula koje sadrže ugljik.
Identifikacija organske hrane
Procesirana organska hrana obično sadrži samo organske sastojeke. Ako su prisutni sastojci koji nisu organskog porijekla, najmanje određeni procenat ukupnih biljnih ili životinjskih sastojaka mora biti organski (npr. 95% u SAD,[5] Kanadi i Australiji). Prisutni sastojci koji nisu organskog porijekla moraju ispuniti odgovarajuće zahtjeve. Hrana koja se smatra organskom ne smije sadržavati vještačke prehrambene aditive i često je proizvedena sa što manje vještačkih postupaka i uslova (npr. zračenje, genetska modifikacija). Pesticidi su dozvoljeni, ukoliko nisu vještački.
Prvi potrošači zainteresovani za organsku hranu su tražili hranu koja nije hemijski tretirana korištenjem pesticida, svježu i minimalno procesiranu hranu. Takva hrana se nabavljala direktno od uzgajivača. Lična definicija organske hrane je razvijena iz direktnog iskustva: razgovorom sa uzgajivačem, posmatranjem uslova na farmi i praćenjem aktivnosti prilikom uzgoja. Kako su se zahtjevi za organskom hranom povećavali, velike isporuke organske hrane su zamjenjivale direktne nabavke od uzgajivača. Danas ne postoji ograničenje u veličini farme na kojoj se uzgaja organska hrana, tako da mnoge velike farme imaju odjele u kojima uzgajaju organsku hranu. Na tržištu je teško razlikovati ovakvu hranu, pa je uvedeno označavanje proizvoda, kao "certificirani organski" proizvod.
Reference
- ^ The business of food: encyclopedia of the food and drink industries. ABC-CLIO. 2007. str. 288. ISBN 9780313337253. Nepoznati parametar
|editors=zanemaren (prijedlog zamjene:|editor=) (pomoć) - ^ Drinkwater, Laurie E. (2009). "Ecological Knowledge: Foundation for Sustainable Organic Agriculture". u Francis, Charles (ured.). Organic farming: the ecological system. ASA-CSSA-SSSA. str. 19. ISBN 9780891181736.
- ^ Paull, J. & Lyons, K. (2008) , Nanotechnology: The Next Challenge for Organics, Journal of Organic Systems, 3(1) 3–22
- ^ John, Paull (2006). "The Farm as Organism: The Foundational Idea of Organic Agriculture" (PDF). Elementals: Journal of Bio-Dynamics Tasmania. 80: 14–18.
- ^ Agricultural Marketing Service