Razlika između verzija stranice "Maksimilijan Vrhovac"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot Dodaje: es:Maximilian Vrhovac |
No edit summary |
||
| Red 3: | Red 3: | ||
Jedan je od idejnih začetnika [[hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]]. Vrhovčeva prosvjetiteljska usmjerenost najjače je izražena u njegovu neumornom zalaganju na prikupljanju nacionalnog duhovnog blaga i širenju knjige u hrvatskom narodu. On sam nabavlja sve što bi moglo pridonjeti duhovnom probitku naroda i razvoju znanosti u [[Hrvati|Hrvata]]. [[1808]]. predlaže [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] da se njegova knjižnica otvori javnosti. |
Jedan je od idejnih začetnika [[hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]]. Vrhovčeva prosvjetiteljska usmjerenost najjače je izražena u njegovu neumornom zalaganju na prikupljanju nacionalnog duhovnog blaga i širenju knjige u hrvatskom narodu. On sam nabavlja sve što bi moglo pridonjeti duhovnom probitku naroda i razvoju znanosti u [[Hrvati|Hrvata]]. [[1808]]. predlaže [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] da se njegova knjižnica otvori javnosti. |
||
Vrhovac pokušao je prevoditi [[Biblija|Bibliju]] na hrvatski ([[kajkavsko narječje|kajkavski]]) jezik. Njegovi suradnici (kao [[Stjepan Korolija]], [[Ivan Birling]], [[Ivan Nepomuk Labaš]], [[Tomaš Mikloušić]], [[Ivan Rupert Gusić]]) prevodili su nekoje knjige Svetog pisma. |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Verzija na dan 26 novembar 2011 u 10:36
Maksimilijan Vrhovac (Karlovac, 23. novembar 1752. - Zagreb, 16. decembar 1827.), zagrebački biskup.
Jedan je od idejnih začetnika hrvatskog narodnog preporoda. Vrhovčeva prosvjetiteljska usmjerenost najjače je izražena u njegovu neumornom zalaganju na prikupljanju nacionalnog duhovnog blaga i širenju knjige u hrvatskom narodu. On sam nabavlja sve što bi moglo pridonjeti duhovnom probitku naroda i razvoju znanosti u Hrvata. 1808. predlaže Hrvatskom saboru da se njegova knjižnica otvori javnosti.
Vrhovac pokušao je prevoditi Bibliju na hrvatski (kajkavski) jezik. Njegovi suradnici (kao Stjepan Korolija, Ivan Birling, Ivan Nepomuk Labaš, Tomaš Mikloušić, Ivan Rupert Gusić) prevodili su nekoje knjige Svetog pisma.
Izvori
- Franjo Šanjek: "Kršćanstvo na hrvatskom prostoru" (Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1996., str.406.)