Razlika između verzija stranice "Gabrijel Jurkić"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
| Red 61: | Red 61: | ||
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] |
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] |
||
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari|Jurkić, Gabrijel]] |
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari|Jurkić, Gabrijel]] |
||
[[Kategorija:Livno|Jurkić, Gabrijel]] |
[[Kategorija:Biografije, Livno|Jurkić, Gabrijel]] |
||
[[en:Gabrijel Jurkić]] |
[[en:Gabrijel Jurkić]] |
||
Verzija na dan 29 novembar 2011 u 13:47
Gabrijel | |
|---|---|
| Datoteka:Gabrijel Jurkić.jpg | |
| Obrazovanje | završio Akademiju likovnih umjetnosti u Beču |
| Zanimanje | slikar |
Gabrijel Jurkić (24. mart 1886. Livno - 25. maj 1974 Livno), je bosanskohercegovački likovni umjetnik i jedan od najznačajnijih impresionista u Bosni i Hercegovini.
Učio je slikarstvo u privatnoj školi Čikoša i Crnčića (1906/07) i Privremenoj višoj školi za umjetnosti umjetni obrt (1907-08) u Zagrebu, a zatim na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod Aloisa Deluga (1908-09). Akademiju likovnih umjetnosti završava u Sarajevu, gdje ima niz velikih i uspješnih izložbi. Uz njegovu veliku izložbu u Sarajevu (1911)., koja je nešto kasnije bila prenesena i u Zagreb, veže se i svojevrstan rekord domaće likovne kritike - 50 napisa objavljenih u sarajevskoj i zagrebačkoj štampi.
Gabrijel Jurkić je dugo vremena važio kao miljenik likovne kritike svog vremena, posebno između dva svjetska rata. Njegov impresionistički izraz je svjedočio o ljepoti livanjskih krajeva, koji su na njegovim slikama uvijek imali nešto svečarsko, posebno i božansko. Najčešće teme Jurkićevih radova bili su motivi iz livanjskog kraja, kao i portreti žena iz najužeg kruga njegove porodice: njegove majke i supruge Štefice.
Istaknuti je majstor pejzaža. Vrlo rano došao je do svojevrsne pointilističke manire, tehnike pomoću koje je naslikao jedno od svojih najpoznatijih djela Vila naroda moga.
Posljednjih 20-ak godina života maestro sa suprugom se povlači u Livno, gdje dalje stvara u okrilju Franjevačkog samostana Gorica.
Djela
Njegova najznačajnija djela su "Visoravan u cvatu" i "Vila naroda moga". Na slici Visoravan u cvatu prikazuje svu ljepotu Kupreške visoravni tokom ljetnih mjeseci. Ova djela umjetnosti se danas čuvaju kao nacionalno blago u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
- Potret Petra Tiješića
- Visoravan u cvatu
- Vila naroda moga
- Portret fra Julijana Jelenića
- Čempresi
- Moja majka, akvarel, 1913.
- Zimski krajolik, ulje na kartonu, 1940.