Razlika između verzija stranice "Plaštaši"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.7.3) (Bot dodaje: ar:بخاخة البحر |
m r2.7.3) (Bot dodaje: ceb:Urochordata |
||
Red 12: | Red 12: | ||
[[bg:Опашнохордови]] |
[[bg:Опашнохордови]] |
||
[[ca:Urocordat]] |
[[ca:Urocordat]] |
||
[[ceb:Urochordata]] |
|||
[[cs:Pláštěnci]] |
[[cs:Pláštěnci]] |
||
[[da:Sækdyr]] |
[[da:Sækdyr]] |
Verzija na dan 19 februar 2013 u 07:17
Plaštaši, poznati i kao morske štrcaljke, obuhvataju oko 2000 vrsta morskih životinja veoma karakterističnog izgleda i anatomije. Većina ih živi sesilnim načinom života na morskom dnu, a postoje i planktonski oblici. Tijelo im je slično punoglavcima žaba. Mnoge vrste žive u kolonijama. Tijelo odrasle jedinke je prilično jednostavne građe. Većina posjeduje nervnu cijev i hordu samo u larvenom stadiju i to u repnom dijelu tijela, pa su po tome i dobili ime urochordata, jer oura znači rep. Tijelo im je obavijeno plaštom, po čemu su i dobili ime plaštaši. Plašt je građen od celulozne materije – tunicina. Mišići i celom su veoma redukovani. Nervni sistem je znatno redukovan i sastoji se od samo jedne ganglije, smještene iznad prednjeg crijeva. Cirkulacijski sistem im je otvoren, srce ima oblik cijevi, koja naizmjenično potiskuje krv naprijed-nazad. Tjelesna tečnost im je bezbojna. Oni su hermafoditne životinje, a kod većine se pored polnog razmnožavanja, javlja i bespolno razmnožavanje pupljenjem, odnosno smjena generacija. Ovo potkolo je razvrstano u tri klase: apendikularije, koje jedine posjeduju hordu u odraslom stadiju, ascidije i salpe.
Commons ima datoteke na temu: Plaštaši |