Razlika između verzija stranice "Patologija"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Bot: Migrating 72 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q7208 (translate me) |
m +{{Nedostaju izvori}} |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
|||
'''Patologija''' (porijeklom iz grčkih riječi '''πάθος''' - ''pathos'': bol, patnja, osjećaj i '''λόγος''' - ''logos'':riječ, misao, nauka) je dio medicinske znanosti koji i kroz teoriju, a i u praksi proučava bolesti, mane, abnormalnosti i disfunkcije koje mogu pogoditi jedan zdravi organizam. Kao dio medicinske prakse, patologija se bavi proučavanjem i dijagnozom stukturnih i funkcionalnih promjena na ćelijama, tkivima i organima koji su zahvaćeni izvjesnim vrstama bolesti.<br /> |
'''Patologija''' (porijeklom iz grčkih riječi '''πάθος''' - ''pathos'': bol, patnja, osjećaj i '''λόγος''' - ''logos'':riječ, misao, nauka) je dio medicinske znanosti koji i kroz teoriju, a i u praksi proučava bolesti, mane, abnormalnosti i disfunkcije koje mogu pogoditi jedan zdravi organizam. Kao dio medicinske prakse, patologija se bavi proučavanjem i dijagnozom stukturnih i funkcionalnih promjena na ćelijama, tkivima i organima koji su zahvaćeni izvjesnim vrstama bolesti.<br /> |
||
Jedini metod otkrivanja uzroka smrti u počecima, je bila [[autopsija]], koja je u srednjevjekovnom dobu bila strogo zabranjena od strane Crkve.Tek polovinom XVIII vijeka se pojavljuju prvi radovi na temu izolovanih organa i njihovih disfunkcija uzrokavanih bolestima.Nešto kasnije, njemački patolog Rudolf Virchow svojim aforizmom "'''omnis cellula ex cellula'''" postavlja novu teoriju, po kojoj se uzrok raznih oboljenja nalazi nešto dublje, u osnovnim jedinicama organizma - ćelijama. |
Jedini metod otkrivanja uzroka smrti u počecima, je bila [[autopsija]], koja je u srednjevjekovnom dobu bila strogo zabranjena od strane Crkve.Tek polovinom XVIII vijeka se pojavljuju prvi radovi na temu izolovanih organa i njihovih disfunkcija uzrokavanih bolestima.Nešto kasnije, njemački patolog Rudolf Virchow svojim aforizmom "'''omnis cellula ex cellula'''" postavlja novu teoriju, po kojoj se uzrok raznih oboljenja nalazi nešto dublje, u osnovnim jedinicama organizma - ćelijama. |
Verzija na dan 18 april 2013 u 19:50
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Patologija (porijeklom iz grčkih riječi πάθος - pathos: bol, patnja, osjećaj i λόγος - logos:riječ, misao, nauka) je dio medicinske znanosti koji i kroz teoriju, a i u praksi proučava bolesti, mane, abnormalnosti i disfunkcije koje mogu pogoditi jedan zdravi organizam. Kao dio medicinske prakse, patologija se bavi proučavanjem i dijagnozom stukturnih i funkcionalnih promjena na ćelijama, tkivima i organima koji su zahvaćeni izvjesnim vrstama bolesti.
Jedini metod otkrivanja uzroka smrti u počecima, je bila autopsija, koja je u srednjevjekovnom dobu bila strogo zabranjena od strane Crkve.Tek polovinom XVIII vijeka se pojavljuju prvi radovi na temu izolovanih organa i njihovih disfunkcija uzrokavanih bolestima.Nešto kasnije, njemački patolog Rudolf Virchow svojim aforizmom "omnis cellula ex cellula" postavlja novu teoriju, po kojoj se uzrok raznih oboljenja nalazi nešto dublje, u osnovnim jedinicama organizma - ćelijama.
Moderne dijagnostičke metode i oprema pomognuta kompjuterima uveliko olakšavaju utvrđivanje uzroka i prepoznavanje bolesti.Pored toga, patologija se služi anamnestičkim podacima koje tretiraju specijalisti iz Histologije (->Histopatologija), Mikrobiologije, Citologije (->Citopatologija), Molekularne biologije, Imunologije, Kliničke biohemije, Radiologije i drugih medicinskih grana.
Istaknuti naučnici - patolozi
Commons ima datoteke na temu: Patologija |