Razlika između verzija stranice "Tenor"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte"
Red 7: Red 7:


Ima više vrsta tenora. U klasičnoj muzici, tenorski glas je ordeđen po vokalnom rasponu, vokalnoj boji, vokalnoj težini, [[tesitura|tesituri]] (raspon gdje je glas najprirodniji i najlakše proizvesti), vokalnoj rezonanci, i mjesta izmjene u glasu (passaggio). Ove razne osobine su upotrebljene u ocjenjivanju vrste svakog vokalnog raspona, ne samo tenora.
Ima više vrsta tenora. U klasičnoj muzici, tenorski glas je ordeđen po vokalnom rasponu, vokalnoj boji, vokalnoj težini, [[tesitura|tesituri]] (raspon gdje je glas najprirodniji i najlakše proizvesti), vokalnoj rezonanci, i mjesta izmjene u glasu (passaggio). Ove razne osobine su upotrebljene u ocjenjivanju vrste svakog vokalnog raspona, ne samo tenora.

== Također pogledajte ==
* [[:Kategorija:Tenori]]

{{Commonscat|Tenors}}
{{Commonscat|Tenors}}



Verzija na dan 22 april 2014 u 11:02

Tenor je najviši muški glas u modalnom registru, tj. vokalni registar najčešće korišten u pjevanju i govorenju. Nalazi se iznad baritona. Tipični tenor glas ima raspon od C-a jednu oktavu ispod srednjeg C-a (261,6 Hz) do C-a jednu oktavu iznad srednjeg C-a (523,2 Hz). Riječ "tenor" dolazi od latinske riječi tenere, što znači "držati".

U horskom pjevanju, tenor je drugi najniži glas, iznad basa i ispod alta i soprana. S obzirom da je pravi tenorski glas rijedak, ponekad viši baritoni ili niže alte pjevaju tenorsku ulogu.

U operi

Ima više vrsta tenora. U klasičnoj muzici, tenorski glas je ordeđen po vokalnom rasponu, vokalnoj boji, vokalnoj težini, tesituri (raspon gdje je glas najprirodniji i najlakše proizvesti), vokalnoj rezonanci, i mjesta izmjene u glasu (passaggio). Ove razne osobine su upotrebljene u ocjenjivanju vrste svakog vokalnog raspona, ne samo tenora.

Također pogledajte