Razlika između verzija stranice "Homologija (biologija)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 9: Red 9:
Homologni organi i strukture se, dakle, nasljeđuju još od zajedničkog [[predak|pretka]], a sve danas prisutne razlike desile su se tokom [[evolucija|evolucijske]] divergencije posmatranih vrsta organizama. Termin je u biološku nauku uveo [[paleontolog]] [[Ričard Oven]], [[1840]].
Homologni organi i strukture se, dakle, nasljeđuju još od zajedničkog [[predak|pretka]], a sve danas prisutne razlike desile su se tokom [[evolucija|evolucijske]] divergencije posmatranih vrsta organizama. Termin je u biološku nauku uveo [[paleontolog]] [[Ričard Oven]], [[1840]].


Homologije se uočavaju na različitim razinama [[biologija|biološke]] organizacije, od [[molekulska biologija|molekulske]] (homologne sekvence [[nukleotid]]a u [[gen]]ima i [[DNK]] sekvencama), preko [[citogenetika|citogenetičkog]] ([[homologni hromosom]]i) do [[morfologija (biologija)|morfoanatomskog]] (homologni dijelovi [[Organ (anatomija)|organa]], organi ili [[sistem organa|sistemi organa]]).<ref name=<"Hadžiselimović">{{cite book|author=Hadžiselimović R.|year=1986|title= Uvod u teoriju antropogeneze|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}</ref>
Homologije se uočavaju na različitim razinama [[biologija|biološke]] organizacije, od [[molekulska biologija|molekulske]] (homologne sekvence [[nukleotid]]a u [[gen]]ima i [[DNK]] sekvencama), preko [[citogenetika|citogenetičkog]] ([[homologni hromosom]]i) do [[morfologija|morfoanatomskog]] (homologni dijelovi [[Organ (anatomija)|organa]], organi ili [[sistem organa|sistemi organa]]).<ref name=<"Hadžiselimović">{{cite book|author=Hadžiselimović R.|year=1986|title= Uvod u teoriju antropogeneze|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}</ref>


==Također pogledajte==
==Također pogledajte==

Verzija na dan 27 april 2016 u 18:13

Načela homologije: odnosi bioloških izvedenica (crveno) različitih kostiju potkoljenice kičmenjaka su poznate homologije.
Charles Darwin ih je navodio kao pouzdane dokaze evolucije.

Homologija (grč. ὅμοιος – homos = sličan, nalik, isti + λογος - logos = znanje, učenje, nauka) – u biološkom kontekstu – je postojanje zajedničkih predačkih struktura i/ili gena kod razlčitih vrsta .[1]Najopćenitije homologne strukture u evolucijskoj biologiji krila šišmiša [[ruka|ruke primata.[1] Teorija evolucije objašnjava postojanje homolognih struktura prilagođavanju za različite potrebe što je rezultat predačkih modifikacija iz zajedničkog pretka.[2]

U kontekstu seksualne diferencijacije – to je proces razvoja razlika između mužjaka i ženki iz nediferencirane oplođene jajne ćelije – muški i ženski organi su homologni ako se razvijaju iz istog embrionalnog tkiva.[3]Tipski primjeri su ženski jajnici i testisi mužjaka kod sisarskih vrsta.

Homologni organi i strukture se, dakle, nasljeđuju još od zajedničkog pretka, a sve danas prisutne razlike desile su se tokom evolucijske divergencije posmatranih vrsta organizama. Termin je u biološku nauku uveo paleontolog Ričard Oven, 1840.

Homologije se uočavaju na različitim razinama biološke organizacije, od molekulske (homologne sekvence nukleotida u genima i DNK sekvencama), preko citogenetičkog (homologni hromosomi) do morfoanatomskog (homologni dijelovi organa, organi ili sistemi organa).[4]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ a b {{cite encyclopedia | title = Homology | url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/270557/homology | encyclopedia = Encyclopædia Britannica Online.
  2. ^ Berberović Lj., Hadžiselimović R. (1977). Rječnik nauke o evoluciji. Svjetlost, Sarajevo.
  3. ^ Hyde, Janet Shibley; DeLamater, John D. (June 2010), "Chapter 5" (PDF), Understanding Human Sexuality (11th izd.), New York: McGraw-Hill, str. 103, ISBN 978-0073382821 Upotreblja se zastarjeli parametar |chapterurl= (pomoć)
  4. ^ Hadžiselimović R. (1986). Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6.

Vanjski linkovi