Razlika između verzija stranice "Kayseri"

Koordinate: 38°44′00″N 35°29′00″E / 38.73333°N 35.48333°E / 38.73333; 35.48333
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 78: Red 78:
== Historija ==
== Historija ==


Područje grada Kayserija je u kontinuitetu naseljeno još od perioda od 3000. godine p.n.e. U to doba je osnovana trgovačka kolonija u Kultepeu a koja se povezuje sa [[Hetiti]]ma. Grad je tokom historije bio važan trgovinski centar jer se nalazi uz glavne trgovačke rute, posebno uz poznati [[Put svile]]. Osim toga, Kültepe, jedan od najstarijih gradova u Maloj Aziji, leži u blizini Kayserija.
Područje grada Kayserija je u kontinuitetu naseljeno još od perioda od 3000. godine p.n.e. U to doba je osnovana trgovačka kolonija u Kultepeu a koja se povezuje sa [[Hetiti]]ma. Grad je tokom historije bio važan trgovinski centar jer se nalazio uz glavne trgovačke rute, posebno uz poznati [[Put svile]]. Osim toga, Kültepe, jedan od najstarijih gradova u Maloj Aziji, leži u blizini Kayserija.


Kao Mazaca, grad je služio kao rezidencija kraljeva Kapadokije. [[Antika|U davna vremena]], nalazio se na raskršću trgovačkih puteva koji su vodili od od Sinopa do [[Eufrat]]a i perzijska [[Kraljevska cesta|mreža kraljevskih puteva]] se razgranala od Sarda do Susa tokom više od 200 godina vladavine perzijskog [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskog carstva]].
Kao Mazaca, grad je služio kao rezidencija kraljeva Kapadokije. [[Antika|U davna vremena]], nalazio se na raskršću trgovačkih puteva koji su vodili od Sinopa do [[Eufrat]]a da bi se perzijska [[Kraljevska cesta|mreža kraljevskih puteva]] razgranala od Sarda do Susa, tokom više od 200 godina vladavine perzijskog [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskog carstva]].


== Reference ==
== Reference ==

Verzija na dan 22 februar 2017 u 15:08

38°44′00″N 35°29′00″E / 38.73333°N 35.48333°E / 38.73333; 35.48333
Kayseri
grad
Kayseri
Službeni naziv: Kayseri
Država  Turska
Regija Centralna Anadolija
Provincija Kayseri
Nadmorska visina 1.050 m
Koordinate 38°44′00″N 35°29′00″E / 38.73333°N 35.48333°E / 38.73333; 35.48333
Stanovništvo
 - Urbana zona 1.061.942
 - Metro 1.322.376 (2014)
Gradonačelnik Mustafa Çelik (AKP)
Vremenska zona EET (UTC+2)
 - ljeto EEST (UTC+3)
Poštanski broj 38x xxx
Pozivni broj (+90) 352
Veb-sajt: http://www.kayseri.gov.tr

Kayseri je veliki grad u centralnom dijelu Turske i glavni grad istoimene provincije. Granice grada Kayserija se poklapaju sa granicama metropolitanske općine Kayseri a sastoji se od 5 gradskih distrikta, dva distrikta koja čine jezgro grada: Kocasinan i Melikgazi i još tri distrikta koja postoje od 2004. godine: Hacılar, İncesu i Talas.

Nalazi se u podnožju izumrlih vulkana planine Erciyes čiji se vrhovi izdižu 3.916 metara iznad nivoa mora. Grad se često citira kao jedan od prvih turskih gradova koji se svrstavaju u Anadolijske tigrove, gradove koji od 1980-tih imaju impresivnu stopu privrednog rasta.

U gradu se nalazi niz historijskih spomenika, među kojima i nekoliko iz seldžučkog perioda. Ne samo zbog toga što se nalazi na turističkoj ruti prema poznatoj turskoj turističkoj atrakciji Kapadokiji, već i zbog mnogih znamenitosti, kao što su: spomenici u i oko grada iz seldžučkog i osmanlijskog doba, planine Erciyes kao planinarskog i alpinističkog centra, rijeke Zamantı kao rafting centra ili historijskih lokaliteta Kültepe, Ağırnas, Talas i Develija, mnogo turista se odluči posebno posjetiti grad Kayseri.

Historija

Područje grada Kayserija je u kontinuitetu naseljeno još od perioda od 3000. godine p.n.e. U to doba je osnovana trgovačka kolonija u Kultepeu a koja se povezuje sa Hetitima. Grad je tokom historije bio važan trgovinski centar jer se nalazio uz glavne trgovačke rute, posebno uz poznati Put svile. Osim toga, Kültepe, jedan od najstarijih gradova u Maloj Aziji, leži u blizini Kayserija.

Kao Mazaca, grad je služio kao rezidencija kraljeva Kapadokije. U davna vremena, nalazio se na raskršću trgovačkih puteva koji su vodili od Sinopa do Eufrata da bi se perzijska mreža kraljevskih puteva razgranala od Sarda do Susa, tokom više od 200 godina vladavine perzijskog Ahemenidskog carstva.

Reference

Vanjski linkovi