Franjo Rački

Franjo Rački (1828-1894) hrvatski političar i historičar, akademik JAZU.

U mladosti F. Rački je prihvatio ideje ilirskog pokreta i kasnije ih je zastupao do kraja života. Bio je teolog po struci, ali se bavio historijom. Poslije 1860., pored historije, bavio se i politikom. Bio je prijatelj sa Josipom Štrosmajerom i ugledni predstavnik Štrosmajerove Narodne stranke. Zastupao je ideje solidarnosti među Slavenima i zalagao se za federalno uređenje Austrije. Kao protivnik Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868) povlači se iz politike.

Franjo Rački je jedan od osnivača JAZU (danas HAZU) i njen prvi predsjednik (1868-1886). Po naučnim dostignućima Rački je najveći hrvatski historičar 19. vijeka. Uredio je 26 svezaka Starina JAZU, gdje je objavljivana izvorna građa. Objavio je veći broj radova.

U krilu historiografije srednjovjekovne Bosne Franjo Rački je poznat po studiji Bogumili i patareni te radu o starom bosanskom grbu.

Literatura o Franji Račkom

Sima Ćirković, Beseda Franje Račkog sto godina kasnije, “Kosovska bitka u istoriografiji”, SANU, Istorijski institut, Zbornik radova 11, Beograd 1990, 71-76.

Sima Ćirković, Rački Franjo, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 619-620.

Ignacije Gavran, Veliki učenjak a nesretan političar (Franjo Rački), Svjetlo riječi XI/128, Livno 1993, 12-13.

Ignacije Gavran, Veliki učenjak a nesretan političar (Franjo Rački, 1828.-1894.), “Ignacije Gavran, Putevi i putokazi III (Niz članaka o našoj prošlosti)”, Svjetlo riječi, Knjižnica Baština, Knjiga 7, Sarajevo 1998, 84-88.

Mirjana Gross, O ideološkom sustavu Franje Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 5-33.

Ante Gulin, Bibliografija radova Franje Račkoga i bibliografija radova o njemu, Zbornik 9, Zagreb 1979, 275-373.

Mirko Marković, Udio Franje Račkog u napretku naše historijske geografije, Zbornik 9, Zagreb 1979, 129-139.

Vjekoslav Maštrović, Zadar i osnivanje Jugoslavenske akademije s osvrtom na Franju Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 243-257.

Matijević-Sokol Mirjana, Rački Franjo, “Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture“, Zagreb 1980, 523-524.

Kosta Milutinović, Franjo Rački i Ilarion Ruvarac, Zbornik za istoriju MS 21, Novi Sad 1980, 159-170.

Dušan Nedeljković, Franjo Rački u istoriji filozofije danas, Zbornik 9, Zagreb 1979, 141-146.

Dragutin Pavličević, Franjo Rački i istočno pitanje (1860-1885), Zbornik 9, Zagreb 1979, 185-216.

Matko Peić, Franjo Rački kao putopisac, Zbornik 9, Zagreb 1979, 269-274.

Makso Peloza, Značenje rada Franje Račkog u rimskim i talijanskim arhivama i bibliotekama za razvoj hrvatske historiografiije, Zbornik 9, Zagreb 1979, 147-183.

Ivo Perić, Franjo Rački i Dubrovnik, Anali 32, Dubrovnik 1994, 143157.

Ivanka Petrović, Franjo Rački – otac hrvatske Cyrillo-Methodiane, Zbornik 9, Zagreb 1979, 47-99.

Rade Petrović, Franjo Rački o istorijskom pravu na Bosnu i Hercegovinu, Zbornik 9, Zagreb 1979, 217-225.

Harlampije Polenaković, Braća Miladinovci i dr Franjo Rački, Zbornik 9, Zagreb 1979, 259-268.

I. L. Rovnjakova, Franjo Rački i Rusija – Iz povijesti hrvatsko-ruskih kulturnih odnosa u posljednjoj trećini 19. stoljeća, (na ruskom) “Zarubežnije Slavjane i ruskaja kultura”, Akademija nauk SSSR, Moskva 1978.

Miron Sikirić, Povjesnik Franjo Rački (Uz stotu obljetnicu smrti 1894.-1994.), Bilten FTS XXI/2, Samobor 1993/1994, 210-215.

Hodimir Sirotković, Stavovi Franje Račkoga o riječkom pitanju, Zbornik 9, Zagreb 1979, 227-242.

Nikša Stančić, Franjo Rački o historiografiji kao znanosti i njenoj društvenoj funkciji, Zbornik 9, Zagreb 1979, 34-45.

Franjo Zenko, Osvjetovljenje povijesnog mišljenja u (mladog) Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 101-127.

... Rački Franjo, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda, 6 (Nih-Ras)”, Zagreb 1980, 711-712.

... Rački Franjo, “Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija, 3 (R-Š)”, 3 izdanje, Prosveta, Beograd 1978., (Fototipsko preštampano izdanje 1980), 37.