Razlika između verzija stranice "Migracija"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Dodan sadrzaj i popravljena gramatika oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
{{Nedostaju izvori}} |
||
'''Migracija''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''migratio'': selidba) je kretanje ljudi sa jednog mjesta na drugo s namjerom, trajnog ili privremenog, naseljavanja na novoj lokaciji (geografskoj regiji). Kretanje može biti na velikim daljinama i iz jedne države u drugu, a moguća je i [[unutrašnja migracija]]; ovo je dominantan oblik migracije na globalnom nivou. Ljudi mogu migrirati kao pojedinci, u porodičnim ili u [[Masovna migracija|velikim grupama]]. Postoje četiri glavna oblika migracije: [[invazija]], [[osvajanje]], [[kolonizacija]] i [[imigracija]]. |
|||
'''Migracija''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''migratio'': selidba) predstavlja svaku promjenu mjesta boravka pojedinca ili većih i manjih grupa ljudi. |
|||
Osoba koja se iseli iz svog doma zbog [[Prisilno raseljavanje|prisilnog raseljavanja]] (poput prirodne katastrofe ili građanskog poremećaja) može se opisati kao raseljena osoba ili, ako ostane u matičnoj državi, [[interno raseljena osoba]]. Osoba koja traži utočište u drugoj državi može, ako je razlog odlaska iz matične države politički, vjerski ili neki drugi oblik progona, podnijeti službenu molbu toj državi u kojoj se traži utočište, a zatim se obično opisuje kao [[tražitelj azila]]. Ako ova aplikacija bude uspješna, pravni status ove osobe postaje status [[Izbjeglica|izbjeglice]]. |
|||
Razlikujemo dvije vrste migracija: |
|||
# [[Emigracija]] - odseljavanje stanovništva |
|||
# [[Imigracija]] - doseljavanje stanovništva |
|||
U savremenom dobu, upravljanje migracijama je bilo usko povezano sa državnim suverenitetom. Države zadržavaju moć odlučivanja o ulasku i boravku nedržavljana, jer migracija izravno utječe na neke od ključnih elemenata države. Bilateralni i multilateralni aranžmani su obilježja upravljanja migracijama, a postoji nekoliko globalnih aranžmana u obliku međunarodnih ugovora u kojima su države postigle sporazum o primjeni ljudskih prava i srodnim odgovornostima država u određenim područjima. |
|||
Unutarnje migracije su procesi migracija koji se događaju unutar jedne države. |
|||
== Uzroci == |
== Uzroci == |
Verzija na dan 13 april 2020 u 17:07
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Migracija (latinski: migratio: selidba) je kretanje ljudi sa jednog mjesta na drugo s namjerom, trajnog ili privremenog, naseljavanja na novoj lokaciji (geografskoj regiji). Kretanje može biti na velikim daljinama i iz jedne države u drugu, a moguća je i unutrašnja migracija; ovo je dominantan oblik migracije na globalnom nivou. Ljudi mogu migrirati kao pojedinci, u porodičnim ili u velikim grupama. Postoje četiri glavna oblika migracije: invazija, osvajanje, kolonizacija i imigracija.
Osoba koja se iseli iz svog doma zbog prisilnog raseljavanja (poput prirodne katastrofe ili građanskog poremećaja) može se opisati kao raseljena osoba ili, ako ostane u matičnoj državi, interno raseljena osoba. Osoba koja traži utočište u drugoj državi može, ako je razlog odlaska iz matične države politički, vjerski ili neki drugi oblik progona, podnijeti službenu molbu toj državi u kojoj se traži utočište, a zatim se obično opisuje kao tražitelj azila. Ako ova aplikacija bude uspješna, pravni status ove osobe postaje status izbjeglice.
U savremenom dobu, upravljanje migracijama je bilo usko povezano sa državnim suverenitetom. Države zadržavaju moć odlučivanja o ulasku i boravku nedržavljana, jer migracija izravno utječe na neke od ključnih elemenata države. Bilateralni i multilateralni aranžmani su obilježja upravljanja migracijama, a postoji nekoliko globalnih aranžmana u obliku međunarodnih ugovora u kojima su države postigle sporazum o primjeni ljudskih prava i srodnim odgovornostima država u određenim područjima.
Uzroci
Uzroci migracija mogu biti:
- a) prirodni – epidemije, vremenske nepogode, katastrofe,...
- b) društveni – ratovi, politička nestabilnost, vjerska netrepeljivost,...
- c) ekonomski – glad, siromaštvo, težnja za boljim uslovima života..
Posljedica migracija jeste prvenstveno promjena u prostornom razmještaju stanovništva, odnosno gomilanje stanovništva u gradovima i industrijskim područjima, dok na drugoj strani sela gube stanovništvo.
Vrste
Vrste migracija:
- unutrašnje i vanjske
- konačne i privremene
- dobrovoljne i prisilne
- ekonomske i neekonomske
Commons ima datoteke na temu: Migracija |