Razlika između verzija stranice "Marš na Versailles"

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 23 januar 2021 u 20:31

Marš na Versailles (francuski: La Marche des Femmes sur Versailles) je bio jedan od najranijih i najznačajnijih događaja Francuske revolucije. Marš je započeo među ženama na pariškim pijacama koje su se 5. oktobra 1789. godine pobunile zbog visoke cijene i nestašice hljeba. Njihove demonstracije su se ubrzo ispreplele sa aktivnostima revolucionara koji su tražili liberalne političke reforme i ustavnu monarhiju za Francusku. To je dovelo do velikog marša na Versajski dvorac u kojem su postavili svoje zahtjeve kralju Luju XVI. Sutradan je mnoštvo prisililo kralja, njegovu porodicu i veći dio francuske skupštine da se vrate sa njima u Pariz.

Ovi događaji su okončali kraljevu nezavisnost i označili promjenu moći i početak uspostavljanja reformi. Ovaj marš je simbolizirao novi odnos snaga koji je potisnuo drevni privilegirani poredak francuskog plemstva favorizirajući obični narod koji je pripadao Trećem staležu. Nakon okupljanja velikog broja ljudi koji su predstavljali uzrok izbijanja Francuske revolucije, marš na Versailles se pokazao presudnim trenutkom izbijanja Francuske revolucije.

Pozadina

Nakon slabe žetve, deregulacija tržišta žitarica koju je 1774. godine izvršio glavni kontrolor finansija Turgot, je bila glavni uzrok gladi koji je doveo do rata oko brašna 1775. godine. Na kraju starog poretka, strah od gladi je bio neprestano prisutan strah kod donjih slojeva Trećeg staleža pa su glasine o "Paktu gladi" razbjesnile siromašno stanovništvo. Puke glasine o nestašici hrane su dovele do Réveillonovih nereda u aprilu 1789. godine. Glasina o zavjeri koja je imala za cilj uništavanje usjeva pšenice kako bi se izgladnilo stanovništvo su izazvale Veliki strah u ljeto 1789. godine. Tokom izbijanja Francuske revolucije 1789. godine, revolucionarna sposobnost nije bila u potpunosti ostvarena. Nakon pada Bastilje obični građani su otkrili novostvorenu želju za sudjelovanjem u politici jer je zavladala inflacija cijena i velika nestašica, pa su se najsiromašniji građani isključivo bavili pitanjem hrane jer su trošili gotovo polovinu svojih prihoda na hljeb.

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Marš na Versailles

@@ Red 2: / Red 2: @@
 [[Datoteka:Bed Lodewijk XIV.jpg|mini|Kraljeve odaje, soba gdje se porodica sakrila pred ruljom]]
+'''Marš na Versailles''' ([[Francuski jezik|francuski]]: La Marche des Femmes sur Versailles) je bio jedan od najranijih i najznačajnijih događaja [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Marš je započeo među ženama na pariškim pijacama koje su se 5. oktobra 1789. godine pobunile zbog visoke cijene i nestašice hljeba. Njihove demonstracije su se ubrzo ispreplele sa aktivnostima revolucionara koji su tražili liberalne političke reforme i [[Ustavna monarhija|ustavnu monarhiju]] za Francusku. To je dovelo do velikog marša na [[Versajski dvorac]] u kojem su postavili svoje zahtjeve kralju [[Luj XVI, kralj Francuske|Luju XVI]]. Sutradan je mnoštvo prisililo kralja, njegovu porodicu i veći dio francuske skupštine da se vrate sa njima u Pariz.
-'''Marš na Versailles''' (''La Marche des Femmes sur Versailles'') bio je jedan od najvažnijih događaja koji su prethodili [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]]. Protest je pokazao da i razdražene žene, pripadnice radničke klase, koje su činile većinu sudionika, mogu promijeniti historiju.
+Ovi događaji su okončali kraljevu nezavisnost i označili promjenu moći i početak uspostavljanja reformi. Ovaj marš je simbolizirao novi odnos snaga koji je potisnuo drevni privilegirani poredak [[Francusko plemstvo|francuskog plemstva]] favorizirajući obični narod koji je pripadao [[Treći stalež|Trećem staležu]]. Nakon okupljanja velikog broja ljudi koji su predstavljali [[Uzroci izbijanja Francuske revolucije|uzrok izbijanja Francuske revolucije]], marš na Versailles se pokazao presudnim trenutkom izbijanja Francuske revolucije.
-Godina [[1789]]; u [[Pariz]]u su protesti protiv [[kralj]]a i [[monarhija|monarhije]] u punom jeku. Nestašica i visoke cijene [[hljeb]]a razljutile su [[Pariz|Parižanke]]. Grupa žena ubila je pekara i njegovu ženu, jer su povisili cijenu svog hljeba. Dana [[5. oktobar|5. oktobra]] [[1789]]. proširile su se glasine da kraljevska porodica drži zalihe brašna na svom dvoru. Razljućene i potaknute revolucionarskim idejama, rulja od 6,000 gladnih žena sa tržnice odlučila je napasti [[Versailles]] (Versaj). Jedan od mlađih članova kraljevske porodice našao se u Parizu kada se ljutita rulja okupila. Videći da su u opasnosti, trčao je kroz šumu do palače, kako bi upozorio [[kraljica|kraljicu]] na njihove namjere. Održan je hitni sastanak na kojem je [[Marija Antoaneta]] opet molila [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] da napuste [[Francuska|Francusku]]. Luj je opet odbio.
+== Pozadina ==
-Pošto je bila svjesna da je ona glavna meta bjesa Parižanki, Marija Antoaneta je te večeri odlučila spavati sama. Guvernati svoje djece poručila je da, u slučaju nužde, djecu odmah odvede kralju.
+Nakon slabe žetve, [[deregulacija]] tržišta žitarica koju je 1774. godine izvršio glavni kontrolor finansija [[Anne Robert Jacques Turgot|Turgot]], je bila glavni uzrok gladi koji je doveo do [[Rat oko brašna|rata oko brašna]] 1775. godine. Na kraju [[Stari poredak|starog poretka]], strah od gladi je bio neprestano prisutan strah kod donjih slojeva Trećeg staleža pa su glasine o "[[Pakt gladi|Paktu gladi]]" razbjesnile siromašno stanovništvo. Puke glasine o nestašici hrane su dovele do [[Réveillonovi neredi|Réveillonovih nereda]] u aprilu 1789. godine. Glasina o zavjeri koja je imala za cilj uništavanje usjeva pšenice kako bi se izgladnilo stanovništvo su izazvale [[Veliki strah]] u ljeto 1789. godine. Tokom izbijanja Francuske revolucije 1789. godine, revolucionarna sposobnost nije bila u potpunosti ostvarena. Nakon [[Pad Bastilje|pada Bastilje]] obični građani su otkrili novostvorenu želju za sudjelovanjem u politici jer je zavladala inflacija cijena i velika nestašica, pa su se najsiromašniji građani isključivo bavili pitanjem hrane jer su trošili gotovo polovinu svojih prihoda na hljeb.{{Commonscat|The Women's March on Versailles}}
-Pokisle žene su provalile u palaču u ranim jutarnjim satima, pjevajući kako će ubiti Mariju Antoanetu. Ubile su čuvare koji su im stajali na putu, a njihove glave pobile na svoje štapove. Kraljica i njene dvije dvorske dame su pobjegle u kraljeve odaje kroz tajni prolaz tek nekoliko trenutaka prije nego što je rulja provalila u odaje Marije Antoanete. U kraljevoj sobi ih je već čekala Lujeva mlađa sestra Elisabeth, a nedugo nakon Marije Antoanete stigla su i njena djeca, Marie-Thérèse (Mari-Terez) i Louis-Charles (Luj-Šarl). Nakon njihova ulaska vrata su zaključana.
-Golema rulja se okupila u dvorištu palače i zahtjevala da kraljica izađe na balkon. Marija Antoaneta se pojavila na balkonu, u spavaćici, zajedno sa djecom. Žene su tražile da se djeca vrate unutra. Marija Antoaneta je tako stajala sama na balkonu, gledajući u muškete uperene u nju. Gledala ih je tako deset minuta, a zatim pognute glave vratila u sobu. Pojedine žene je zadivila njena hrabrost dok je stajala sama gledajući smrti u lice, pa su povikale: ''"Viva la Reine"'' ("Živjela kraljica!")
-Rulja se smirila, ali su i dalje tražili hljeb. Također su zahtjevale da kraljevska porodica napusti Versailles, da dođu u Pariz i da tu vode narod. Luj XVI se nezadovoljno složio da se kraljevska porodica preseli u parišku palaču Tuileries (Tuler). Cijela dvorska svita pratila je kralja i njegovu porodica na putu za Pariz. Dočekani su sa oduševljenjem i odobravanjem Parižana. Ovo je, međutim, bila fatalna greška za cijelu porodicu; više nikada neće vidjeti Versailles.
-{{Commonscat|The Women's March on Versailles}}
 [[Kategorija:Francuska revolucija]]