Razlika između verzija stranice "Nikola Kopernik"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Thijs!bot (razgovor | doprinosi)
SieBot (razgovor | doprinosi)
Red 27: Red 27:
[[fr:Nicolas Copernic]]
[[fr:Nicolas Copernic]]
[[fy:Nicolaus Copernicus]]
[[fy:Nicolaus Copernicus]]
[[gd:Nicolaus Copernicus]]
[[gl:Nicolás Copérnico]]
[[gl:Nicolás Copérnico]]
[[he:ניקולאוס קופרניקוס]]
[[he:ניקולאוס קופרניקוס]]
Red 35: Red 36:
[[it:Nicolò Copernico]]
[[it:Nicolò Copernico]]
[[ja:ニコラウス・コペルニクス]]
[[ja:ニコラウス・コペルニクス]]
[[jbo:la'o zoi Nicolaus Copernicus zoi]]
[[jbo:nikolaus.kopernikus]]
[[jv:Nicolaus Copernicus]]
[[jv:Nicolaus Copernicus]]
[[kab:Nikola Kopernik]]
[[kab:Nikola Kopernik]]

Verzija na dan 20 juni 2007 u 22:16

Nikola Kopernik, 1473.-1543..
Toruń

Nikola Kopernik, (19. februara 1473. - 24. maja 1543.), poljski astronom. Od 1491. do 1494. godine studirao je teologiju, matematiku, medicinu i astronomiju u Krakowu. Od 1496. do 1504. godine studirao je crkveno pravo, astronomiju i medicinu u Italiji. Poslije je bio do 1512. godine lijekar i tajnik svom ujaku, varmijskom biskupu (Warmia, poljska crkvena kneževina na ušću Visle), onda do kraja svog života je bio svećenik u Frauenburgu, gdje je na jednoj kuli tvrđave, koja je okruživala crkvu, uredio zvjezdarnicu (Kopernikov toranj) sa koje je promatrao nebeska gibanja. Na temelju tih promatranja, a i rezultata do kojih je došao, napisao je djelo De revolutionibus orbium coelestium u 6 knjiga, objavljeno u Nuernbergu 1543. godine, neposredno pred smrt. Ovo djelo bijaše revolucionarna prekretnica u astronomiji, te je bilo poticajem kapitalnih otkrića Keplera i Newtona.

Kopernikov ili heliocentrični sistem svijeta zasniva se na tvrdnjama da se Zemlja okreće oko svoje osi i da kruži oko Sunca. Ove tvrdnje su uskoro bile prihvaćene u naučnim krugovima, ali su ujedno uzrokovale uzbunu u crkvenim krugovima, pa je papa 1616. ovo Kopernikovo djelo zabranio, tj. stavio na index, sve do 1822. godine. Valja reći i da su ostale kršćanske sljedbe (npr. kalvinizam) bile protiv heliocentričnoga sustava, a da ga je i odbacivao nemali dio naučnika onoga doba (npr. Francis Bacon) zbog korelacije s mjerenjima koja nije, u to doba, bila bolja od geocentričnoga ili Ptolomejeva sistema.