Henrik III, car Svetog Rimskog Carstva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Henrik III
Car Svetog rimskog carstva
Vladavina25. decembar 1046. - 5. oktobar 1056.
PrethodnikKonrad II
NasljednikHenrik IV
Krunidba25. decembar 1046.
Kralj Njemačke
Vladavina14. april 1028. - 5. oktobar 1056.
PrethodnikKonrad II
NasljednikHenrik IV
Krunidba14. april 1028.
Kralj Italije
Vladavina4. juni 1039. - 5. oktobar 1056.
PrethodnikKonrad II
NasljednikHenrik IV
SupružnikGunhilda Knytlinga
Agnesa Akvitanska
DjecaBeatris, opatica Gandersheima
Adelaid, opatica Gandersheima
Henrik IV, car Svetog rimskog carstva
Konrad II, vojvoda Bavarske
Judith Marija Salijan
DinastijaSalijska
OtacKonrad II, car Svetog rimskog carstva
MajkaGisela Švapska
Rođenje28. oktobar 1016.
Smrt5. oktobar 1056. (u 39. godini)
Bodfeld, Sveto rimsko carstvo
Mjesto sahraneKatedrala Speyer

Henrik III (28. oktobar 1016. - 5. oktobar 1056.), poznatiji kao Crni ili Pobožni, je bio car Svetog rimskog carstva od 1046. do 1056. godine. Kao član Salijske dinastije, bio je najstariji sin cara Konrada II i njegove supruge Gisele Švapske. Istog dana kada je njegov otac bio okrunjen za cara Svetog rimskog carstva, Henrik je bio izabran i okrunjen za kralja Njemačke u Ahenskoj katedrali od strane Pilgrima, nadbiskupa Kelna. Nakon očeve smrti 1039. godine, postao je jedini vladar kraljevstva i okrunjen je 1046. godine za cara Svetog rimskog carstva od strane pape Klementa II u Rimu.

Tokom njegove vladavine izgrađena je katedrala Speyer, tada najveća crkva Rimokatoličke crkve. Kako bi učvrstio svoju moć, donio je zakon o kontroli nad vojvodstvima, što je dovelo do dugotrajnog sukoba iz kojeg je izašao kao pobjednik. Zatim je izvršio vojni pohod na Rim gdje je zbacio trojicu suparničkih papa i postavio svog bliskog prijatelja Klementa II za papu. Naslijedio ga je sin Henrik IV.