Rašeljka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Rašeljka (turska višnja, magriva, rašeljina, latinski Prunus mahaleb) je grm ili nisko stablo iz porodice ruža. Cvate bijelim cvjetovima iz kojih nastaju crne sitne koštunice. Plod je jestiv. U arapskim zemljama i Turskoj od plodova u košpici priprema se začin za slatka jela. Od drveta su se nekada izrađivale lule za pušenje. Rasprostranjena je na području južne Europe i sjeverne Afrike. U Hrvatskoj raste na primorskim područjima, no ima je i u unutrašnjosti. Koristi se u hortikulturi. Može se koristiti kao podloga kod cijepljenja višnje i trešnje.

Opis[uredi | uredi izvor]

Kora drveta je sivo-smeđa, sa uočljivim lećama na mladim stabljikama, plitko ispucalim na starim stablima. Listovi su 1,5–5 cm dugački, 1–4 cm široki, naizmjenični, skupljeni na kraju naizmjenično raspoređenih grančica, jajolikih do srcastih, šiljastih, nazubljenih rubova, uzdužnih žilaca, glatki su i zeleni. Peteljka je dugačka 5-20 milimetara i može imati dvije žlijezde. Cvjetovi su mirisni, čisto bijeli, prečnika 8–20 mm, sa peteljkom 8–15 mm; na 3- 4 cm dugom grozdu ima ih 3–10. Oprašivanje cvijeća uglavnom vrše pčele. Plod je mala bobica tankog mesa nalik trešnji, promjera 8-10 mm, u početku zelena, u zrelosti postaje crvena, a zatim tamnoljubičasta do crna, vrlo gorkog okusa; Cvjetanje je sredinom proljeća, a plodovi sazrijevaju sredinom do kasnog ljeta.[1][2]

Pokazuje selektivni pobačaj ploda, stvarajući visok broj cvjetova koji rezultira niskim nivoom zametanja plodova. Time se smanjuje broj "lošeg kvaliteta" voća i povećava održivost njegovih sjemenki.[3][4]

Stanište[uredi | uredi izvor]

Javlja se u šikarama i otvorenim šumama na suhim padinama; u srednjoj Evropi na nadmorskoj visini do 1.700 m, a na visoravnima na 1.200-2.000 m u južnoj Evropi.[2] Naturalizovana je u nekim umjerenim područjima, uključujući Evropu sjeverno od svog izvornog područja (sjeverno do Velike Britanije i Švedske), a lokalno u Australiji i Sjedinjenim Državama.[5][6][2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Flora of NW Europe: Prunus mahaleb Arhivirano 15. 12. 2007. na Wayback Machine
  2. ^ a b c Blamey, M. & Grey-Wilson, C. (1989). Flora of Britain and Northern Europe. ISBN 0-340-40170-2.
  3. ^ Guitian, J. (1993). Why Prunus mahaleb (Rosaceae) Produces More Flowers Than Fruits. Am. J. Bot. 80 (11): 1305–1309.
  4. ^ Guitian, J. (1994). Selective Fruit Abortion in Prunus mahaleb (Rosaceae). Am. J. Bot. 81 (12): 1555–1558.
  5. ^ New South Wales Flora: Prunus mahaleb
  6. ^ USDA Plants Profile: Prunus mahaleb