Rakitno

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Rakitno je jedna od četiri veće kraške površi u općini Posušje, Federecija Bosne i Hercegovine, država Bosna i Hercegovina. U toj prostranoj tanjirastoj i pitomoj zaravni nalaze se tri sela: Poklečani, Sutina, i Vrpolje, koja se obično označavaju zajedničkim nazivom Rakitno.[1][2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Rakitno je, uz Posuško i Virsko polje, Tribistovo i planinsko područje oko Blidinjskog jezera, jedna od četiri zaravni posuškog kraja. Oko centra općine, nalaze se na raskrsnici značajnih komunikacija: MostarImotskiSplit, Mostar – TomislavgradLivno, te PločeLjubuški – Grude – RamaGornji VakufTravnik (Put spasa u izgradnji). Udolina između Poklečana, Vrpolja i Sutine je bogata vodom, a u njoj uviru i tri rječice: Jelica, Zmijevac i Ugrovača.

Nadmorske visine:

Stanovništvo 2013.[uredi | uredi izvor]

Prema preliminarnim rezultatima popisa 2013., na području Rakitna je živjelo ukupno 2.760 stanovnika (preko 99% Hrvata). Ostalo je zabilježeno da je lokalnu Osnovnu školu u Poklečanima, u periodu od 28. do 30. oktobra 1974. pohađalo 370 učenika, uzrasta od 3. do 8. razreda.[6][7]

Naseljeno mjesto Broj
Poklečani 978
Sutina 854
Vrpolje 928
Ukupno 2.760

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zolić H., Ur. (1993): Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  2. ^ Internet – izvor: Popis po mjesnim zajednicama - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf.
  3. ^ http://www.kartabih.com/
  4. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  5. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  6. ^ Hadžiselimović R. (1981). "Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)". Collegium Antropologicum 5 (Supplement): 63–66. 
  7. ^ Hadžiselimović R. et al. (1985). Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta. Sarajevo: Biološki institut Univerziteta u Sarajevu.