Razgovor:Safvet-beg Bašagić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Na novcanici od 50 KM se ne nalazi lik Basagica, nego Muse Catica.

Molio bih moderatore da to isprave.Emir Arven 02:01, 12 Dec 2004 (CET)

Nacionalnost[uredi izvor]

Bašagić nije Bošnjak u današnjem nacionalnom smislu. On je Bošnjak u zavičajnom smislu, a po nacionalnosti Hrvat. Tako se izjašnjavao do smrti. Proučiti ovaj materijal i očistiti članak na bs.wiki od novobošnjačke mitomanije.


Upravo tako i ovo djelo znameniti hrvati bosnjaci i hercegovci nije naslov nego je naslov "Znameniti Hrvati", a "Bosnjaci i hercegovci u turskoj carevini" je podnaslov.

Anegdota iz života[uredi izvor]

Na sjednicu Narodne skupštine BiH u vrijeme Austro-Ugarske koja se održavala u Banja Luci, rahmetli dr. Safvet-beg Bašagić dolazi sa malim zakašnjenjem, aristrokratski obučen sa fesom na glavi. Čim je on ušao iz sale vikne Petar Kočić, srpski delegat: "Turci u Aziju!" Dr. Bašagić se nonšalntno okrene i odgovori: "A međedi u šumu!" Epilog i atmosferu u sali možete sami zamisliti!

Kraj tahnana šadrvana[uredi izvor]

Kao što napisah i na wikipediji na srpskom (meni su svi jugo jezici isti :D):

Mislim da bi bilo dobro dodati informaciju da je Safvet prepevao Der Asra pesmu Hainea. Tu pesmu je prevodio i Aleksa Šantić ali se taj prevod nije ukorenio. Savfet je prepev uradio u stilu tradicionalne sevdalinke, ta je pesma ušla u narod, uticala na Branimira Štulića (koji je i sam izvodio Kraj tanana šadrvana), na pesme Crvene jabuke... A opet ljudi u 99,99% misle da je to Šantić preveo.


Trebalo bi dodati da Safvet-beg Bašagić nije samo bošnjački književnik, već i hrvatski u širem smislu. Također i hrvatski nacionalni preporoditelj. Njegovi su stihovi:

"Jer hrvatskog jezika šum
Može da goji,
Može da spoji,
Istok i zapad, pjesmu i um."

Vidi: [1], Safvet-beg Bašagić i Hrvati u Turskoj Lijep pozdrav, Damir