Sinagoga u Grazu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Novoizgrađena sinagoga u Grazu

Sinagoga u Grazu se nalazi na desnoj obali Mure u 5. gradskom okrugu Gries.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prva sinagoga u Grazu na čijim je temeljima 1998. izgrađena nova, je uništena od strane nacista u kristalnoj noći između 9. i 10. novembra 1938. Malo po tome su minirani ostaci, te je zemljište na kojem se nalazila poravnano. Svi Jevreji iz Graza su protjerani u Beč odakle se vršila dalja deportacija. Time je Graz postao prvi grad očišćeni grad na području Ostmark. Do 1998. godine se na mjestu sinagoge nalazio samo travnjak sa spomenpločom.

Već 1983. godine, umjetnik Fredo Ertl kontaktira zajednicu Jevreja grada Graza sa željom da se očiste bar temelji zgrade i prikažu javnosti. Ova molba je zbog straha od antisemitičkih izgreda odbijena. Ertl je pri svojim istragama došao do saznanja, da su cigle stare bogomolje iskorištene za gradnju jedne garaže na periferiji grada već 1939. godine. Bračni par Jörg i Ingrid Mayr, oboje arhitekti već obnovljene hale za ceremonije na jevrejskom groblju, poslije dobijene informacije sa studentima, odlaze po cigle već suronule garaže, te sa njima grade zaštitni zid oko areala na kojem je stojala sinagoga. Nova sinagoga je pravljena na temeljima stare, ali sa manjim dimenzijama.

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

U sredini sinagoge se nalazi stakleni Almemor (Bima), mjesto na kojem se čita iz Tore. Odmah iza, se nalazi niša u kojoj se drže role Tore. Krov sinagoge je oslonjen na 12 stupova, koji po jevrejskom vjerovanju predstavljaju 12 plemena Izraela. Krov je zatvoren staklenom kupolom koja podsjeća na uništenu sinagogu, a u staklu su urezbarene molitve na hebrejskom.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Alois Kölbl i Wiltraud Resch: Putevi Bogu. Crkve i Sinagoga u Grazu. Styria Verlag, Graz-Beč 2004, Str. 170-172.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linnkovi[uredi | uredi izvor]