Idi na sadržaj

Staka Skenderova

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Staka Skenderova
Rođenje1831.
Smrt26. maj 1891.
Sarajevo, Austro-Ugarska
Zanimanjeučiteljica, socijalni radnik, pisac i folklorista

Staka Skenderova (Sarajevo, 1831 – Sarajevo, 26. maj 1891) bila je učiteljica, socijalni radnik, pisac i folklorista.[1] Pripisuje joj se osnivanje prve sarajevske škole za djevojčice 19. oktobra 1858.[2] Sljedeće godine postala je prva objavljena književnica u modernoj Bosni.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Skenderova je rođena 1831. godine u Sarajevu. Njeni roditelji su bili doseljenici iz Prijepolja, a stariji brat je bio šivač za Osmanlijsku vojsku. Staka je rano naučila turski jezik što joj je pomoglo da bude uspješnija sa svojim zahtjevima kod Osmanlijske uprave u Bosni. Pismenost je stekla samoučki ili u osnovnoj školi u Sarajevu, ali o tome nema tačnih podataka. Skenderovoj je uz dozvolu Osmanlijskih vlasti otvorila prvu školu za djevojčice u Sarajevu 1858. godine. Također je bila prva žena učiteljica u tadašnjoj Bosni i Hercegovini.

S vremenom je odlučila zarediti se. Budući da Bosna u to vrijeme nije imala srpski pravoslavni ženski manastir, zaredila se kao pravoslavna sestra u Jerusalemu 1870. godine.[3] Pravi značaj ličnosti Stake Skenderove uvidio je tek Jovan Kršić. Slušajući uspomene Stakinih bivših učenica, njega je više impresionirala njena pojava i prosvjetni rad, nego Ljetopis Bosne, tako da mu nije ni odredio mjesto koje zauzima u siromašnom književnom stvaralaštvu Bosne i Hercegovine iz 19. vijeka.[4]

Smrt[uredi | uredi izvor]

Skenderova je umrla u maju 1891. godine. Nakon što je bila na zabavi na Ilidži, kočija vučena konjima je pojurila u gomilu i Skenderova je teško ranjena.[5] Nakon ranjavanja o njoj se brinula Adeline Pauline Irby (poznatija kao Miss Irby), ali je podlegla od posljedica povreda ubrzo nakon toga. Skenderova je sahranjena u Sarajevu.

Djela[uredi | uredi izvor]

  • Ljetopis Bosne, 1825–1856 („Bosanska hronika, 1825–1856”, 1859)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Žene iz priča i legendi BiH - Staka Skenderova". Federalna. 11. 5. 2014. Arhivirano s originala, 4. 12. 2017. Pristupljeno 11. 9. 2014.
  2. ^ "Staka Skenderova". BH Leksikon. Arhivirano s originala, 11. 9. 2014. Pristupljeno 11. 9. 2014.
  3. ^ "Starogradski haberi 9 - Općina Stari Grad Sarajevo; page 17" (PDF). Stari Grad. 3. 3. 2011. Pristupljeno 11. 9. 2014.
  4. ^ Prokopije Čokorilo, Joanikije Pamučina, Staka Skenderova: Ljetopisi, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1976
  5. ^ "STAKA SKENDEROVA". Sarajevo. 12. 4. 2013. Pristupljeno 11. 9. 2014.