Svjetska finansijska kriza od 2007.
Finansijska kriza od 2007. godine označava krizu bankarstva i finansija, koja je počela u rano ljeto 2007. godine krizom tržišta nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama (U SAD pod imenom "Subprime kriza" - Subprimecrisis).[1]
Ova kriza se izražava u globalnim gubicima i stečajima firmi iz financijskog sektora, a od kraja 2008., i velikog broja stečaja u realnoj ekonomiji.
Uzrok krize je uglavnom bio brzi pad cijena nekretnina u SAD-u koje su se nakon dugog razdoblja rasta cijena razvile u nerealnim razmjerima.
Istodobno sve više i više dužnika nisu više u stanju podmiriti obaveze kredita: djelomično zbog rasta kamatne stope i dijelom zbog manjka prihoda. Obzirom na preprodaje kredita (securitizacija) bankama u cijelom svijetu, kriza se proširila u globalnu financijsku krizu.
U početku su tim problemima bili pogođeni uglavnom subprime krediti, koji su bili namijenjeni za kreditiranje osoba s niskim dohocima i niskim bonitetom. Subprime kriza nije uzrok krize, nego je označila početak i prisilila je vlast SAD-a za preuzimanje kontrole nad dvjema najvećim hipotekarnim bankama države.
U januaru 2009. godine Međunarodni monetarni fond računa da svota koju treba otpisati kao gubitak bankarskog sistema na kredite vrijednosnica u SAD-u iznosi 2,2 triliona dolara.
Ekonomski pokazatelji za Bosnu i Hercegovinu
[uredi | uredi izvor]Ekonomski pokazatelji[2]
| 2005 | 2006 | 2007 | 2008 | 2009 | |
| Nominalni BDP BiH1) (u milionima KM),
tekuće cijene |
17.157,0 | 19.272,0 | 21.778,0 | 24.717,0 | 24.004,0 |
| Realni BDP1) (stopa rasta u
procentima) |
3,9 | 6,0 | 6,2 | 5,7 | -3,0 |
| Stopa rasta cijena na malo u BiH2) (u
procentima) |
3,8 | 6,1 | 1,5 | 7,4 | -0,4 |
| Prihodi opće vlade3) (u procentima
BDP-a) |
41,5 | 44,6 | 45,1 | 44,1 | 43,1 |
| Rashodi opće vlade3)4) (u procentima
BDP-a) |
39,1 | 41,7 | 44,0 | 46,3 | 47,5 |
| Saldo opće vlade3) (u procentima
BDP-a) |
2,4 | 2,9 | 1,2 | -2,2 | -4,5 |
| Novac u širem smislu (M2)5) (u
procentima BDP-a) |
47,1 | 52,1 | 56,1 | 51,4 | 54,2 |
| Krediti nevladinim sektorima (u
procentima BDP-a) |
43,7 | 48,0 | 54,3 | 57,8 | 57,3 |
| Bruto devizne rezerve (u milionima
KM) |
4.225,0 | 5.452,0 | 6.699,0 | 6.296,0 | 6.212,0 |
| Bruto devizne rezerve (u milionima
USD) |
2.686,0 | 3.496,0 | 4.686,0 | 4.710,0 | 4.416,0 |
| Bruto devizne rezerve (u mjesecima
uvoza robe i usluga) |
4,1 | 5,2 | 5,4 | 4,4 | 6,4 |
| Saldo tekućeg računa (u milionima KM) | -2.933,0 | -1.532,0 | -2.329,0 | -3.558,0 | -1.643,0 |
| Saldo tekućeg računa (u milionima
USD) |
-1.845,0 | -998,0 | -1.648,0 | -2.667,0 | -1.175,0 |
| Saldo tekućeg računa (u procentima
BDP-a) |
-17,1 | -8,0 | -10,7 | -14,4 | -6,8 |
| Saldo robne razmjene (u milionima KM) | -7.749,0 | -6.661,0 | -8.101,0 | -9.432,0 | -6.662,0 |
| Saldo robne razmjene (u milionima
USD) |
-4.901,0 | -4.296,0 | -5.699,0 | -7.093,0 | -4.750,0 |
| Saldo robne razmjene (u procentima
BDP-a) |
-45,2 | -34,6 | -37,2 | -38,2 | -27,8 |
| Spoljni dug sektora vlade (u
milionima KM) |
4.338,0 | 4.071,0 | 3.961,0 | 4.240,0 | 5.234,0 |
| Spoljni dug sektora vlade (u
milionima USD) |
2.617,0 | 2.741,0 | 2.976,0 | 3.057,0 | 3.837,0 |
| Spoljni dug sektora vlade (u
procentima BDP-a) |
25,3 | 21,1 | 18,2 | 17,2 | 21,8 |
| Servisiranje spoljnog duga6) (u
milionima KM) |
230,0 | 270,0 | 239,0 | 230,0 | 246,0 |
| Servisiranje spoljnog duga (u
milionima USD) |
146,0 | 173,0 | 167,0 | 172,0 | 180,0 |
| Servisiranje spoljnog duga (u
procentima izvoza robe i usluga) |
4,1 | 3,8 | 2,9 | 2,5 | 3,2 |
- ↑ "Subprime mortgage crisis | Economics | Research Starters | EBSCO Research". EBSCO (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 2. 2026.
- ↑ "Arhivirana kopija: statistics.cbbh.ba". Arhivirano s originala, 16. 5. 2015. Pristupljeno 24. 5. 2015.