Tengwar

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Standardni set tengwara


Tengwar (Tengua, jed. Tengwaslovo) je vještačko pismo koje je izmislio engleski pisac J.R.R. Tolkin. U njegovim djelima, ovo pismo, koje je stvorio Feanor (Fëanor), se koristilo za zapisivanje više jezika u Srednjoj zemlji, uključujući Kveniju i Sindarin. Ali, može se koristiti i za zapisivanje drugih jezika (tako je većina tekstova pisanih tengwarom kod Tolkina na engleskom).

Suglasnici[uredi | uredi izvor]

Dva osnovna elementa tengwar znakova su stablo (telco, mn. telcar) i luk (lúva, mn. lúvar) koji se mogu kombinovati i čiji se broj i visina može mijenjati na više načina. Tengwar čiji su stabla i lukovi organizovani na isti način predstavljaju određenu grupu glasova. Telcar određuju kako se glasovi artikulišu, a lúvar gde se unutar usta stvaraju. Tengwar koji se grade na ovaj način se nazivaju primarni znakovi i grupisani su u četiri serije (téma, mn. témar) prema mjestima artikulacije, koje nose imena prema prvim znakovima u svakoj (tincotéma, parmatéma, calmatéma i kwessetéma), a svaka serija se dijeli na šest redova (tyellë, mn. tyeller) prema načinu artikulacije. Svaka serija počinje osnovnim znakom sačinjenim od spuštenog stabla i jednostrukog luka koji može biti otvoren i zatvoren, okrenut naviše ili naniže. Ova četiri znaka predstavljaju bezvučne plozive svake serije. U kveniji su to glasovi t, p, c (izg. k) i q (izg. kw). Glasovne vrijednosti ostalih znakova prate sljedeća pravila:

Stabla (Telcar)
  • Udvajanje luka bezvučne suglasnike pretvara u zvučne.
  • Podizanje stabla iznad luka pretvara glas u odgovarajući frikativ.
  • Skraćivanje luka pretvara glas u odgovarajući nazal (iako u većini oblika, tengwar sa kratkim stablom i jednostrukim lukom ne predstavlja bezvučne suglasničke nazale, već neku vrstu polunazalnih samoglasnika).

Prema ovome, za drugu seriju (parmatéma) u sindarinu, redosljed je sljedeći:

Lukovi (Lúvar)
  • Osnovni glas je p
  • Udvajanjem luka, nastaje njegov zvučni parb (u kveniji mp)
  • Podizanjem stabla, nastaje njegov odgovarajući frikativ f
  • Udvajanjem luka i podizanjem stabla, nastaje v, zvučni par od frikativa f (u kveniji mp)
  • Skraćenjem stabla nastaje odgovarajući nazal m
  • Skraćenjem stabla i udvajanjem luka nastaje w

Osim primarnih znakova postoje i sekundarni znakovi koji nisu građeni od lukova i stabala, a njihova glasovna vrijednost se često vrlo razlikuje od jezika do jezika.

Imena tengwar (vidi sliku Uporedna tabela) su ustaljena i potiču iz kvenije i takva se koriste i u drugim jezicima.

Samoglasnici[uredi | uredi izvor]

Postoji dva oblika prikazivanja samoglasnika. Prvi, i stariji, je takozvani tehtar oblik (tehta, mn. tehtar), koji se zasniva na ideji da samoglasnici nisu zasebni glasovi, već da oni samo daju drugačije "boje" suglasnicima. Shodno tome, oni se pišu nad ili pod tengwar znacima, i to na prethodnom suglasniku (u kveniji) ili na sljedećem (ostali jezici). Drugi oblik, često zvan i potpuni, dodjeljuje i samoglasnicima posebne znakove (prvi oblik koji se ovako pisao je Oblik Belerijanda).

Osim samoglasničkih tehtar, postoje i razni drugi za označavanje nazala, udvajanje suglasnika i dr.

Oblici tengvar[uredi | uredi izvor]

Kvenija (Quenya)[uredi | uredi izvor]

Kvenija je jezik Vilovnjaka koji su prešli iz Srednje zemlje u Valinor. On je krajem Trećeg Razdoblja (period dešavanja Hobita i Gospodara prstenova) bio jezik koji je malo njih znalo, a još manje koristilo. Postao je jezik predanja, a samo su kraljevske titule vjernih kraljeva i kraljica Numenora bile na kveniji, a nakon pada Numenora ovaj običaj je napušten, i tek je Aragorn II stupio na prijestolje Gondora pod kvenijskim imenom Elessar Telcontar.

Sljedeća tabela predstavlja glasovne vrijednosti tengvar u kveniji:

tincotéma parmatéma calmatéma quessetéma
1 p t c [k] q [kw]
2 nd mb ng ngw
3 s < th [þ] f h < ch [χ] hw
4 nt mp nc [nk] nq [nkw]
5 n m n- < ng- nw- < ngw-
6 r [1] v y nosač [2] v- < w-
r [3] rd l ld
s s [5] ss ss [5]
h < hy [6] (-i) [4] (-w) [-u] [4]

þ – th kao u eng. thin
χ – mehko h

[1] tengwa órë se koristi za glas r pred suglasnicima i na kraju riječi
[2] tengwa anna nema posebno značenje, već je predstavljala glas u kada se na nju napišu dvije horizontalne tačke, tehta za glas y (odatle i ime u-nosač)
[3] tengva rómen se koristi za glas r pred samoglasnicima
[4] tengwar yanta i úrë se koriste samo kao dijelovi diftonga ai, ei, oi, ui i aw [au], ew [eu], iw [iu] i ow [ou]
[5] tengwar silmë i silmë nuquerna, kao i essë i essë nuquerna imaju istu glasovnu vrijednost, s tim što se ove druge koriste kada nad njima treba pisati tehtar
[6] hwesta sindarinwa iako standardni dio seta tengwar, nema glasovnu vrijednost, niti se koristi u kveniji

Oznaka < znači nastalo od i predstavlja glasovnu promjenu koja se desila vrlo rano u historiji kvenije i samim tim se početne glasovne vrijednosti ne koriste. Glasovi kojima prethodi ili slijedi crtica (-) predstavljaju glasove koji se pišu samo na kraju ili početku riječi, respektivno, osim tengwar yanta i úrë (vidi napomenu [4]).

Tenvar formen, hyarmen, rómen i númen se koriste za označavanje strana svijeta na mapama (čak i u jezicima gdje se strane svijeta zovu drugačije).

Tehtar u kveniji se pišu nad tengwar i to nad prethodnim suglasnikom. Ako riječ počinje na samoglasnik, kada samoglasnik sam stoji ili postoji više samoglasnika jedan do drugog, tako da nema prethodnog suglasnika da se na njemu napiše tehta, u tu svrhu se tada koriste nosači, i to kratki za kratke samoglasnike i dugi za duge.

Dugi samoglasnici se mogu pisati na više načina:

  • Udvajanjem tehte nad tengvom (moguće samo za e, o i u tehte)
  • Pisanjem dva mala nosača sa po jednom tehtom na svakom
  • Pisanjem tehte nad dugim nosačem

Sindarin (Sindarin)[uredi | uredi izvor]

Sindarin je jezik Sivih Vilovnjaka (Sindara), onih koji su ostali u Srednjoj zemlji i nisu otišli u Valinor. To je jezik koji su govorili svi Vilovnjaci krajem Trećeg Razdoblja (period dešavanja Hobita i Gospodara prstenova). U Gospodaru Prstenova se o njemu govori kao o Vilin-jeziku ili Vilovnjačkom jeziku. Samo ime sindarin (Sindarin) je kvenijsko i bukvalno znači sivo-vilovnjački. Kakav je bio naziv jezika u njemu samom, nije sigurno, ali je vjerovatno bio zvan prosto Edhellen, Vilovnjački. Tolkin ga je stvorio po uzoru na velški i keltski, jer je i Sindare osmislio sa elementima keltske kulture. Sindarin se zapisivao tengwarom, kao i ostali vilovnjački jezici, i to tengwar-tehtar sistemom, ali, češći način je bio tzv. potpuni oblik, oblik gde su se i samoglasnici pisali posebnim slovima, a ne tehtar znakovima.

Tengwar - Tehtar sistem[uredi | uredi izvor]

U ovom sistemu, tengwar su imali slejdeće glasovne vrijednosti:

tincotéma parmatéma calmatéma quessetéma
1 t p ch [č] c [k]
2 d b j [dž] g
3 th [þ] f sh [š] kh
4 dh [ð] [1] v [2] zh [ž] gh
5 n m ny ng
6 r w (-i) / y- [3]
r rh l lh
s s ss ss
h < hy hw (-e) [3] w

[1] ð = th u eng. that
[2] f se na kraju riječi piše kao v
[3] tengwar anna i yanta se koriste samo kao dijelovi diftonga ai, ei, oi, ui i aw [au], ew [eu], iw [iu] i ow [ou]. Ako yanta stoji samostalno, na početku rečenice, onda ima glasovnu vrijednost u- (j-).

Tengwar órë i rómen se koriste na isti način kao i u kveniji

Tehtar u sindarinu se pišu nad sljedećim suglasnikom. Ako se riječ završava na samoglasnik, kada samoglasnik sam stoji ili postoji više samoglasnika jedan do drugog, umjesto tengve se koriste nosači, i to kratki za kratke samoglasnike i dugi za duge.

Dugi samoglasnici se pišu na isti način kao i u kveniji, s tim što u sindarinu postoji osim kratkog u (koje se izgovara kao francusko u ili njemačko ü, za razliku od kvenijskog u koje se izgovara kao naše j) i dugo u.

Oblik Belerijanda[uredi | uredi izvor]

Oblik Belerijanda je potpuni oblik, odnosno, svaki glas ima posebnu tengvu, čak i samoglasnici:

tincotéma parmatéma calmatéma quessetéma
1 t p k
2 d b g
3 th [þ] f ch [χ]
4 dh [ð] v gh [?]
5 nn mm –ng [?]
6 n m o (-w)
r rh [?] l lh [?]
s y [ü] ss oe [?]
h hw [?] e u


Dugi nosač se koristi za početno i-, kao u Iorhael, što odgovara našem j-.


Punktacija koju je Tolkin koristio u Obliku Belerijanda se donekle razlikuje od one u tengwar-tehtar sistemu sindarina (upitnik i uskličnik su i dalje isti).

Evo i primjera, ista pjesma (A Elbereth Gilthoniel) kao i kod tengwar-tehtar sistema, napisana Oblikom Belerijanda:

Bel - Sample.jpg

Oblik Gondora[uredi | uredi izvor]

Oblik Gondora je način pisanja sindarina korištenog u kasnom Trećem Razdoblju u Gondoru, a kasnije i u Obnovljenom kraljevstvu. Ovaj oblik se može sresti u Prvoj verziji Kraljevog Pisma u knjizi Historija Srednje zemlje: Poraženi Sauron (The History of Middle Earth: Sauron Defeated), što je ujedno i najduži primjer teksta na sindarinu koji se sreće kod Tolkina. Sličan je tengvar-tehtar sistemu sindarina, ali ima i neke odlike preuzete iz adunajskog jezika (korištenje quessetéme umjesto calmatéme) (vidi Numenijski oblik). Tehtar se pišu iznad sljedećeg suglasnika, jer se u sindarinu riječi uglavnom završavaju na suglasnik.

tincotéma parmatéma calmatéma quessetéma
1 t p k
2 d b g
3 th [þ] f ch [χ]
4 dh [ð] v
5 n m ng [?]
6 –r w [?] (-i)
r rh l lh
s ss
h i-, (-e) (-u) [?]

Kada član ispred riječi mjenja sljedeći suglasnik (kao što je primjer kod i-Varanduiniant od Baranduin u primjeru) cjeli sklop se piše kao jedna riječ iako je Tolkin razdvajao član i riječ crticom u latiničnom zapisu. Za samoglasnik y (njemačko ü) se koriste dvije natpisane tačke (tzv. amatixi) nad suglasnikom. Crtica ili tilda koja označava nazalizaciju suglasnika d, t i g (kao u već navedenoj riječi i-Varanduiniant), koristi se i iznad slova n, a vjerovatno i m, za udvajanje tih suglasnika. Osim ove tehte, koristi se i potpisana ili upisana tilda ili crta za udvajanje drugih suglasnika, kao i w-tilda (kao u riječi edwen). I u ovom obliku postoji tengva za mh, koje je do kraja Trećeg Razdoblja postalo v, ali se i dalje na tom mjestu koristila ova tengva.

Prva verzija Kraljevog pisma

Gondor - Sample.jpg

Oblik Arnora[uredi | uredi izvor]

Oblik Arnora je način pisanja sindarina koji su koristili Dunedaini Sjevera i koji su oni donijeli u Gondor nakon što je Aragorn postao kralj. Izveden je iz Oblika Belerijanda, ali je kao i Oblik Gondora zadržao neke odlike adunajskog sistema. Pravila pisanja su ista kao i za Oblik Belerijanda, osim kod tengwar númen i malta koje se koriste za n i m, kao u kveniji, a órë je izmjenjivo sa rómen(odn. nema nikakvih pravila kada se koje koristi). Ovim oblikom je napisana Druga verzija Kraljevog Pisma (The History of Middle Earth: Sauron Defeated).

tincotéma parmatéma calmatéma quessetéma
1 t p k
2 d b g
3 th [þ] f ch [χ]
4 dh [ð] v
5 n m ng [?]
6 r w [?] o
r rh l lh
s y ss
h hw e u

Osim ovih standardnih tengwar, koristili su se još i (kao u Oblik Belerijanda):

Bel - additional.jpg

Vestron (Westron)[uredi | uredi izvor]

Vestron (eng. Westron) je jezik kojim govore svi likovi u Gospodaru prstenova i kojim je napisan i original Crvene Knjige Zapadnih Strana. Taj jezik je bio zvan Adûni, što je Tolkin preveo na engleski kao Westron (što bi se na bosanski moglo prevesti sa Zapadnjački, od west [adûn]→ zapad).

Malo znamo o vestronu jer ga je Tolkin svuda predstavljao engleskim. Nekoliko riječi se mogu naći u Dodatku F u Gospodaru prstenova i nešto više u Historija Srednje zemlje: Narodi Srednje zemlje (The History of Middle-earth: The Peoples of Middle-earth). Tolkin je čak prevodio i imena hobita. Nije bilo hobita koji su se zvali Frodo, Sem, Pipin ili Veseli. Njihova prava imena su bila Maura, Ban, Razar i Kali. Sama riječ hobit je prijevod 'prave' riječi iz Trećeg Razdoblja kuduk (koja je nastala od arhaičnog kûd-dûkan, pa je tako i Tolkien razvio reč hobbit od arhaičnog (staroengleskog) hol-bytla, stanovnik rupa). Ovaj jezik se govorio (sa različitim dijalekatskim oblicima) od Mora do zemlje Run i od Sivih planina do Harada. U Gondoru je dijalekat bio prepun arhaičnih riječi, kao i očuvanih adunajskih i raznih vilovnjačkih riječi, dok je okružni bio prostiji i donekle gramatički drugačiji.

Numenijski oblik (tengwar-tehtar)[uredi | uredi izvor]

Glasovi vestrona bolje odgovaraju fonetskim položajima u tabeli, čak više nego što je to slučaj sa vilovnjačkim jezicima. U ovom slučaju je quessetéma preuzela funkciju calmatéme, a sama calmatéma je korištena za palatalizovane glasove. U imenima tengvar, slovo o je korišteno za imena dentalnih glasova, i labijalnih, e palatalnih i a alveolarnih. Iz ovoga je očigledno da je glas o smatran prednjim, a zadnjim, a e i i srednjim.

Samoglasnički tehtar su se pisali nad prethodnim suglasnikom (kao u kveniji), jer su se riječi u vestronu uglavnom završavale na samoglasnik.

U sljedećoj tabeli glasovna vrijednost je data podebljanim slovima, a imena tengwar se nalaze u zagradi i pisana su kurzivom:

tincotéma parmatéma calmatéma quessetéma
1 t () p () ch [č] (ché) k ()
2 d () b () j [] () g ()
3 th [þ] (thó) f () sh [š] (shé) h (aha/oha ?)
4 dh [ð] (adhó) v () zh [ž] (izhe) gh (agha)
5 n () m () ny (nyé) ng (ngá)
6 r (ar) [1] w () y [j] () (‛a) [2]
r (aro) [1] rh (rho) l (alo) lh (lho)
s (so) [3] s (os) [3] z (azo) [4] z (oza) [4]
h () wh (whí) –i [?] (ai) [5] –u [?] (au) [5]

[1] tengva ar se koristi za glas r pred suglasnicima i na kraju riječi, a aro se koristi za glas r pred samoglasnicima.
[2] Vjerovatno označava glotalni ploziv (nikad potvrđen u vestronu), ili, možda, ispušten samoglasnik (kao apostrof).
[3] tengwar so i os su izmenjivi i imaju istu glasovnu vrijednost.
[4] tengwar azo i oza su izmjenjivi i imaju istu glasovnu vrijednost.
[5] tengwar ai i au se koriste samo u diftonzima, kao što im i imena govore.

Ne postoji ni jedan tekst pisan ovim oblikom kod Tolkina, osim onih koji se mogu naći na naslovnim stranama (kod engleskih izdanja, dok kod naših izdanja se najčešće susreću na prvih nekoliko strana) Gospodara prstenova, Silmariliona i knjiga iz serije Historija Srednje Zemlje. Oni su pisani tengwarom, ali na engleskom jeziku. Na osnovu predočenih pravila, ovdje je dato nekoliko imena kako su ih koristili hobiti:

Num - sample.jpg

Sjeverni numenijski oblik (potpuni oblik)[uredi | uredi izvor]

Ovaj oblik je sjeverna varijanta sistema korištenog za vestron. Svi primjeri koji postoje su na engleskom jeziku, ali su pisani tengwarom, i to su jedna od verzija Kraljevog Pisma i odlomci iz Knjige Mazarbula.

Glavna razlika u odnosu na ostale 'potpune' oblike je ta da glasovne vrijednosti slova odgovaraju onima u numenijskom obliku, a ne sindarinu. Tako se za glas a koristi tengva (kvenijskog imena) vilya, a ne posebna tengva kao u obliku Belerijanda. Tolkin je koristio i potpisanu tačku ispod tengve da prikaže nijeme glasove engleskog jezika (kao e u the), što je vjerovatno nadomještalo nedostatak tengve za ‛a iz numenijskog oblika.

U Kraljevom Pismu pisanom ovim sistemom, postoji razlika u glasu r pisanim sa ar ili aro, i ista je kao kod kvenijskih órë i rómen. Tengva au se koristi za polusuglasničko w, a ima vrijednost u. Suglasničko u (j) se piše pomoću dugog nosača. Ali, u Knjizi Mazarbula, aro ima vrijednost w, kao ostatak iz adunajskog oblika.

Diftonzi se pišu pomoću tehtar amatixi (natpisana dvotačka) i w-tilde. Zanimljivo je da se pored dugih (udvojenih) suglasnika, i dugi samoglasnici pišu sa potpisanom crtom ili tildom.

tincotéma parmatéma calmatéma quessetéma
1 t () p () ch [č] (ché) k ()
2 d () b () j [] () g ()
3 th [þ] (thó) f () sh [š] (shé) h (aha/oha ?)
4 dh [ð] (adhó) v () zh [ž] (izhe) gh (agha)
5 n () m () ny (nyé) ng (ngá)
6 r (ar) u () o () a (‛a)
r/w (aro) rh (rho) l (alo) lh (lho)
s (so) s (os) z (azo) z (oza)
h () wh (whí) e (ai) w (au)

Dugi nosač je korišten za u- (j-), a kratki za i.

Evo i imena koja su data kao primjer u numenijskom obliku, napisanih sjevernim numenijskim oblikom:

Nnum - sample.jpg

Uporedna tabela za sve oblike kvenije, sindarina i vestrona[uredi | uredi izvor]

Uporedna tabela tengvar

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Windows ispisivači[uredi | uredi izvor]

Ispisivači za tengwar koji koriste većinu fontova koji se mogu naći na Internetu Tengwar Annatar:

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: