Gospodar prstenova

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Naslovnice trilogije Gospodara prstenova od Tolkiena (eng. verzija).

Gospodar prstenova je knjiga epske fantastike koju je napisao John Ronald Reuel Tolkien. Hronološki knjiga je nastavak Hobita. Pisana je pod imenom Rat za prsten (War of the Ring), ali je objavljena kao Gospodar prstenova (The Lord of the Rings).
Podjeljena je u šest dijelova:

  1. Povratak sjenke (The Return of the Shadow)
  2. Družina prstena (The Fellowship of the Ring)
  3. Izdaja Izengarda (The Treason of Isengard)
  4. Put u Mordor (The Journey to Mordor)
  5. Rat za prsten (The War of the Ring)
  6. Povratak kralja (The Return of the King)


Međutim, radi praktičnijeg distribuiranja, objavljena je u tri knjige:

  • Družina prstena (The Fellowship of the Ring)
  • Dvije kule (The Two Towers)
  • Povratak kralja (The Return of the King)

Po Gospodaru prstenova je urađen i film iz tri dijela koji nose imena tri knjige. Zapravo po knjizi je snimljen film koji je podjeljen u tri dijela koji su objavljeni zasebno 2001., 2002. i 2003. Režiser je Peter Jackson a izdavač New Line Cinema. Film je postigao rekorde gledanosti, kako u svijetu tako i kod nas. Radnja priče se odvija sa narodima kao što su Hobiti, Vilenjaci, Ljudi, Patuljci, Čarobnjaci i Orci (Goblini u Hobbitu), a fokusira se na Prsten moći kojeg je iskovao Mračni gospodar Sauron. Počevši mirnim početkom u Shire-u (hr. Okrugu), širi se preko Međuzemlja i slijedi putanju Rata za prsten. Zajedno sa ostalim Tolkienovim djelima, Gospodar prstenova je bio podvrgnut analizi svoje književne teme i porijekla. Iako je samo po sebi odlično djelo, priča je samo mali dio mitologije ili legendarijuma na kojem je Tolkien radio od 1917. Na njegova prijašnja djela, i na priču Gospodar prstenova, uticala su filologija, mitologija i religija, kao i ranija Tolkienova iskustva tokom Prvog svjetskog rata. Gospodar prstenova je smatran da ima veliki udar na modernu fantaziju, a udar Tolkienovih djela je takav da se u Oxfordskom rječniku engleskog koriste riječi Tolkinski ili Tolkienistično (orig. Tolkinesque). Gospodar prstenova je doprinio tome da danas postoje mnogi fanovi Tolkienovog rada, kao i veliki broj knjiga o Tolkienu i njegovim djelima. Gospodar prstenova je nadahnuo, i nastavlja da nadahnjuje mnoge u pravljenju kratkih priča, video igara, umjetničkih djela, muzičkih djela... Adaptacije Gospodara prstenova su pravljenje za izvođenje na radiju, u pozorištu i na filmu. Trilogija Gospodar prstenova na filmu (2001-2003) je pokrenula veliki interes za knjige gospodara prstenova kao i ostala Tolkienova djela.

Sinopsis[uredi | uredi izvor]

Prvi dio[uredi | uredi izvor]

Gospodar prstenova počinje otprilike 60 godina nakon završetka Hobita. Prvi dio priče počinje u "Prstenovoj družini", kada Frodo Baggins, Bilbov nećak, dobija Bilbov magični prsten. Bilbov stari prijatelj, Gandalf Sivi otkriva da je taj prsten ustvari Jedini Prsten, objekat Sauronove moći, i ujedno i predmet koji Mračni gospodar traži većinu Trećeg doba, predmet koji iskvari srca drugih u želji da ga posjeduju i upravljaju moći koju on posjeduje. Sauron šalje Utvare prstena, prerušene u jahače u crnom u Shire, Frodovu domovinu, u potragu za Prstenom. Uz pomoć svog odanog baštovana, Sam Gamgeeja, i trojice bliskih prijatelja, Merry Brandybucka, Pippin Tooka i Fredegar Bolgera, Frodo uspijeva pobjeci. Dok Fredegar (Debeli Bolger) ostaje zametnuti trag Utvarama, Frodo i ostali odlaze predati Prsten u Posljednju domaću kuću, gospodara Elronda od Rivendella. U putu im pomaže i Tom Bombadil, spašavajući ih od Starca Vrbe i nekoliko dana ih ugosti, nahrani, napoji i savjetuje. U gradiću Breeju, Frodovoj družini se priključuje čovjek zvan "Strider", koji je ustvari Aragorn, sin Arathornov, nasljednik prijestolja Gondora i Arnora. Aragorn, na zahtjev Gandalfa, vodi hobite do Rivendella. Međutim, Frodu je teško povrijedio vođa Utvara ali se uprskos tome oporavlja pod njegom Polu-vilenjačkog gospodara Elronda. U Rivendellu, hobiti saznaju da se Sauron može pobijediti jedino ako Aragorn prihvati svoje kraljevsko naslijeđe i prijestolje Gondora, i tako ispuni drevno proročanstvo rukujući mačem Andurilom, iskovanom od krhotina Narsila, mača koji je nekad skinuo Prsten sa Sauronovog prsta, u Drugom dobu. Na Elrondovom savjetu prisustvuju predstavnici svih rasa Međuzemlja, Vilenjaci, Patuljci i Ljudi. Vođeni Elrondom, dolaze do zaključka da mogu spasiti Međuzemlje jedino ako odnesu Prsten u zemlju sjenki, Mordor i unište ga u Kletoj gori Orodruinu, gdje je i iskovan. Frodo se dobrovoljno javlja za taj zadatak i "Prstenova družina" je formirana da mu pomogne: sam Frodo, Gandalf, Aragorn, Boromir Gondorski, patuljak Gimli, vilenjak Legolas i njegova tri suputnika hobita. Put ih nosi u rudnike Morije, gdje ih prati Gollum, biće koje je je Bilbo sreo u Goblinskim pećinama Maglenog gorja, prije mnogo godina. Gollum je dugo posjedovao Prsten, prije nego ga je našao Bilbo. Gandalf objašnjava da je Gollum nekada bio sličan hobitima, prije nego je dobio Prsten, koji ga je iskvario. Rob Prstenovoj volji, Gollum očajnički želi ponovo uzeti "njegovo Zlato". U nastavku, Pippin slučajno razotkrije njihovo prisustvo, i Družina je napadnuta od strane Sauronovih sluga. Gandalf se sukobljava sa giganskim drevnim demonom, Balrogom i pada u duboki ponor, vjerovatno u svoju smrt. Bježeći iz Morije, Družina, predvođena Aragornom, odlazi u vilenjačke prostore Lothloriena. Tu, gospodarica Galadriel pokazuje Frodi i Samu vizije prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Frodo ugleda i Sauronovo Oko, metafizički izraz Saurona, i Galadriel biva privučena od Prstena. Na kraju prvog dijela, nakon što Družina pređe Veliku rijeku Anduin, Frodo odlučuje da sam ode u Mordor, prvenstveno zbog iskvarljujuće moći Prstena na Boromira. Medutim, njegov odani Sam insistira da pođe s njim.

Drugi dio[uredi | uredi izvor]

U drugom dijelu, Dvije Kule, priča se nastavlja paralelno u dvije knjige, i u prvoj nam govori o preostalim članovima Družine koji pomažu zemlji Rohan u ratu protiv izdajice Sarumana, nekadašnjeg vođe Reda Čarobnjaka, koji želi Prsten za sebe. Na početku prve knjige, Družina je raštrkana, Merryja i Pippina su zarobili Sauronovi i Sarumanovi orci, Boromir je smrtno ranjen braneći ih, a Aragorn, Gimli i Legolas polaze u potjeru za njima. Njih troje sreću Gandalfa koji se vratio u Međuzemlje kao Gandalf Bijeli. Oni saznaju da je porazio Balroga i iako je tada i on sam stradao, poslan je nazad i preporođen kao važan lik. Na kraju prve knjige, Gandalf, Aragorn, Legolas i Gimli pomažu pobijediti Sarumanove armije u Helmovoj klisuri i Hornburškoj bitki, dok je Saruman stjeran u ćošak od strane Enta i Huorna, zajedno sa Merryjem i Pippinom, koji pobjegnu iz zarobljeništva, i tada se dvije grupe sreću. Druga knjiga drugog dijela govori od Frodu i Samu i njihovom putu do Klete gore. Uspijevaju zarobiti i "ukrotiti" Golluma, koji ih tajno odvede u Mordor, pored ukletog Minas Morgula. Na kraju drugog dijela, Gollum izda Frodu velikom pauku, Shelobi, i iako Frodo preživi, zarobe ga Orci. U međuvremenu, Sauron šalje sve svoje snage u napad na Međuzemlje, zajedno sa Kraljem-vješcem, Vođom Utvara i njegovom vojskom Minas Morgula u bitku protiv Gondora, u Ratu za Prsten.

Treći dio[uredi | uredi izvor]

U trećem dijelu, Povratak kralja, nastavljaju se avanture Gandalfa, Aragorna, Gimlija, Legolasa paralelno sa Frodovim i Samovim. Kao što je rečeno u prvoj knjizi, Družina pomaže u posljednjoj bitki protiv Sauronovih snaga, uključujući i opsadu Minas Tiritha u Gondoru i posljednjoj bitki za život i smrt pred Crni Dverima Mordora, gdje se savez Gondora i Rohana očajnički bori protiv Sauronove armije, da bi im odvratili pažnju od Prstena, te tako davajući vremena Frodi da ga uništi. U drugoj knjizi, Sam spašava Frodu iz zarobljeništva. Nakon mnogo patnje, stižu do Klete gore, dok ih Gollum prati. Međutim, iskušenje Prstena se pokaže preveliko za Frodu i on ga zadržava za sebe, ne želeći ga uništiti. Međutim, Gollum ga napada i uspijeva mu odgristi Prsten sa prsta. Sluđen uspjehom, Gollum se posklizne i zajedno s Prstenom pada u vrelu lavu, gdje Prsten konačno biva uništen.

Na kraju, Sauron je pobijeđen, i Aragorn biva krunisan kao kralj. Ipak, to nije sve. Saruman uspijeva pobjeći i iskvariti Shire prije nego umre. Frodo ostaje ranjen u duši i tijelu i zajedno s Bilbom odlazi na zapad, preko Mora u Valinor, gdje uspijeva naći mir.

U skladu sa Tolkienovom vremenskom linijom, događaji u priči se dešavaju između Bilbovog rođendana, 22. septembra 3001. Trećeg doba, i Samovog povratka u Shire, 6. oktobra 3021. Trećeg doba. Većina događaja se dešava u 3018 i 3019, zajedno sa polaskom Frode iz Vrećastog Vijenca u Shireu, 23. septembra 3018 Trećeg Doba, i uništenja Prstena šest mjeseci kasnije, 25.marta 3019 Trećeg doba.

Likovi[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: