Spisak likova iz Srednje zemlje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Gwaihir)

Ovo je spisak likova iz Srednje zemlje.

Sadržaj: A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž 0–9

A[uredi | uredi izvor]

Anarion[uredi | uredi izvor]

Anarion je Dunedainski princ koji je živio u Drugom Dobu Sunca. Izildur, mu je bio brat, Elendil otac. Kada je Numenor uništen zajedno sa ocem i bratom je pobjegao u Srednju Zemlju i sa Izildurom osnovao Gondor. Poginuo je u bici pred Crnom Kapijom. Nakon što je Sauron savladan, Izildur je otišao da vlada kraljevstvom Arnor, a Gondor ostavio Anarionovim sinovima.

Amras[uredi | uredi izvor]

Amras je Vilenjak koji je živio u Prvom dobu. Otac mu je bio Feanor i bio je najmlađi od svih Feanorovih sinova. Imao je starijeg brata blizanca Amroda. Od dede Mahtana naslijedio je riđu kosu. Pratio je svoga oca u Srednju zemlju. Vladao je južnim šumama istočnog Belerianda zajedno sa Amrodom. Njih dvojica bili su poznati pod nadimkom Lovci. Amras je poginuo u trećem Rodoubijanju.

Tolkin je pred kraj života napravio verziju po kojoj Amras umire kod spaljivanja brodova u Losgaru. Naime, on se ukrcao na jedan brod, namjeravajući da otplovi nazad do Valinora i svoje majke Nerdanele. Nesvjesni da je Amras u brodu, njegova braća su zapalila brodove i Amras je poginuo. Međutim, ova verzija se ne pojavljuje u objavljenom Silmarilionu.

Amrod[uredi | uredi izvor]

Amrod je Vilenjak koji je živio u Prvom dobu. Otac mu je bio Feanor, a imao je i brata blizanca Amrasa. Od svog dede Mahtana naslijedio je riđu kosu. Pratio je svog oca u Srednju zemlju. Vladao je južnim, šumovitim krajevima istočnog Belerianda sa Amrasom. On i Amras bili su poznati pod nadimkom Lovci. Amrod je preživio većinu Rata Dragulja, ali je ubijen u trećem Rodoubijanju.

Ar-Farazon Zlatni[uredi | uredi izvor]

Ar-Farazon Zlatni (3118-3319) je čovjek koji je živio u Drugom dobu sunca i bio je 25-i posljednji kralj Numenora. Bio je nećak kralja Tar-Palantira. Nakon smrti Tar-Palantira, Ar-Farazon je oženio Miriel (Tar-Palantirovu kćerku) i postao je kralj. On je bio najmoćniji, najohliji i najponosniji kralj ljudi ikada. Progonio je vilin-pijatelje u Numenoru i mrzio je Valare i Vilenjake. Sauron je bio počeo da napada obalske luke Numenora u Srednjoj zemlji. Ar-Farazon je napao Saurona sa tako ogromnom vojskom da se Sauron predao i otišao kao zarobljenik u Numenor. Uskoro je Sauron postao bliski kraljev savjetnik, koji mu je rekao, ako osvoji Valinor, postaće besmrtan. Sauron je, nažalost uspio da ubijedi kralja i većinu Numenorejaca da Vilenjake i Valare prihvate kao neprijatelje. Numenorejce je progonio i strah od smrti. Ar-Farazon je napao Valinor sa dotad neviđenom silom i snagom. Iskrcao se na obale Valinora. U tom trenutku, Valari su u bijesu potopili Numenor, Iluvatar je odnio Valinor u drugu dimenziju, a Ar-Farazon i njegova vojska su zatrpani kamenjem i bačeni u pećine do Posljednje bitke i Sudnjeg dana.

Aragorn[uredi | uredi izvor]

Aragorn je odagajan u Rivendalu i tamo se zaljubio u Aruenu. Pošto je bio iz loze kraljeva Gondora postao je poglavar Graničara i tako je naslijedio krhotine Narsila koji je onda bio prekovan i nazvan Anduril (Plamen Zapada). Sa Frodom se sreo u Briju i pomagao mu da stigne do Rivendala. Tamo je postao dio Prstenove družine. Nakon Gandalfove smrti vodio je Družinu. Poslije raspada Družine borio se sa Legolasom i Gimlijem u bitkama rata za prsten. On je predvodio vojsku u bitki pred kapijom Mordora. Poslije Sauronovog pada je postao kralj Gondora. Obnovio je Arnor i ujedinio ga je sa Gondorom.Vjenčao se sa Aruenom. Umro je kad je imao 190 godina.Aruena mu je rodila nekoliko kćeri i jednog sina,koji je vladao mudro i dugo poslije Aragornove smrti.

Arwen Undomiel[uredi | uredi izvor]

Arwen Undomiel je poluvilenjakinja, i živi tokom Trećeg doba. Nazivana je i Večernjom zvijezdom, zbog svog drugog imena, Undomiel (eng.Evenstar). Postala je kraljica Kraljevsta Arnora i Gondora, udavši se za Aragorna, sina Arathornovog, kralja Gondora. Odbacila je svoju vilenjački besmtrnost da bi se mogla udati za Aragorna i s njim živjeti sretno. Nakon Rata za Prsten, u braku sa Aragornom, imala je sina Eldariona Telcontara i najmanje dvije neimenovane kćerke. Arwena je upoznala Aragorna u Rivendelu, gdje je on živio. On se u nju zaljubio na prvi pogled, ali se ona u njega zaljubljuje tek nakon mnogo godina u Lorienu. Arwen, u filmu Peter Jacksona, Gospodar prstenova, glumi Liv Tyler.

Aulë[uredi | uredi izvor]

Aulë je jedan od Valara, kovač Manvea. Oblikovao je planine i zemlju. Noldore je podučavao svojim vještinama i oni su zahvaljujući tom znanju otkrili dragulje.

Azog[uredi | uredi izvor]

Azog je Ork i gospodar Orčkih hordi u Moriji. Živio je u Moriji u periodu od 2480. do 2799. T.A. Ubio je patuljačkog kralja Traina koji je došao da posjeti ruševine Khazad-dûm,i tako započeo Rat Patuljaka i Orka. Poginuo je u konačnoj bici sa Patuljcima kod kapije Morije, Azanulbizara. Njegov sin Bolg je naslijedio vladavinu u Moriji, i nastavio je sljedećih 150 godina. Azog je također heroj Goblina u Borbi za Srednju zemlju.

B[uredi | uredi izvor]

Beren[uredi | uredi izvor]

Beren je Edainski junak rodjen u Prvom Dobu Sunca. Bio je hrabar i mudar. Kada je posjetio vilenjačko kraljevstvo Menegrot, zaljubio se u najljepšu Vilenjakinju Lutijena i prozvao ju je Tinuvjela (slavuj). Kralj Elve Singolo mu je postavio uslov da mora od Melkora da otme Silmarile da bi dobio Lutijeninu ruku. Beren i Lutijena su uz mnogo opasnosti i patnji uspijeli da ukradu jedan Silmaril. Međutim, Berena je ubio Vukodlak. Paru je podaren novi, smrtni život i oni su živjeli četrdeset godina zajedno. Njihov sin je bio Dior koji je postao drugi kralj Menegrota.

Bilbo Baggins[uredi | uredi izvor]

Bilbo Baggins je Hobit iz Hobitona. Gandalf ga je nagovorio da bude vodič Torinu Hrastošitu u Potrazi za Ereborom. Bilbo je uzeo čarobni prsten od stvorenja po imenu Golum. Kasnije se ispostavili da je to bio Jedinstveni Prsten. Kada se Potraga za Ereborom završila i zmaj Smaug ubijen, Bilbo se vratio kući. Ostavio je Prsten Frodu i otišao u Rivendal. Kasnije je otputovao u Neumiruće Zemlje.

Boromir[uredi | uredi izvor]

Borimir je sin lorda Denetora i brat Faramira. Došao je u Rivendal da dobije savjet poluvilenjaka Elronda. Postao je dio Prstenove družine. Na kraju ga je moć prstena nadvladala i pokušao je oteti prsten Frodu. Međutim, Frodo mu je pobjegao. Iskupio se borivši se protiv Orka da spase Pregrina Tooka i Meriadoca Brendybuckaa dok ga nisu ubili.

C[uredi | uredi izvor]

Cirdan[uredi | uredi izvor]

Kirdan Brodograditelj (Círdan) je vilenjak, nekadašnji gospodar Falatrima, nazvan brodograditelj zato što je njegov narod prvi plovio morem. Nakon Rata Dragulja došao je u Lindon kod Gil-galada i gospodario je Sivim lukama. Nakon što je Gil-galad poginuo, vladao je Lindonom sa vilenjačkom prstenom moći koga je kasnije dao Gandalfu. Nakon što su svi njegovi srodnici otišli sa Srednje Zemlje on je dugo ostao u njoj li je na kraju otišao bijelim brodom Srednju Zemlju.

D[uredi | uredi izvor]

Deagol[uredi | uredi izvor]

Deagol je Hobit koji je sa svojim narodom živio uz obalu rijeke Anduin. Njegov najbolji prijatelj bio je drugi Hobit Smeagol. Na Smeagolov rođendan njih dvojica su pošla da pecaju. Deagol je upecao prekrasni zlatni prsten, za koji se poslije otkrilo da je Prsten moći. Golum je poželio da ima prsten i zadavio je Deagola, sakrivši njegovo tijelo u žbunju. Ovo ubistvo je proganjalo Goluma do kraja života.

Denethor[uredi | uredi izvor]

Denethor II je bio 26. i posljednji vladajući namjesnik Gondora. Rođen je 2930 g. Trećega doba. Otac mu je bio Ehtelion II, koga je on naslijedio na prijestolu. Imao je i dvije sestre nepoznatog imena. Bio je veoma mudar i čitao je spise u staroj knjižari Minas Tirita. U vrijeme njegova djetinjstva Kleta gora je počeli izbacivati lavu što je bio znak povratka Saurona. Otac mu je ojačao vojsku i pripremio se za odbranu. U službu je uzeo Aragorna(ili Thorongila kako su ga zvali u Gondoru) no Denethor je shvatio da je on nasljednik Islidura i da ima pravo na prijestolje. Odlučio je da neće predati prijestolje te je zamrzio Gandalf. Denethor je postao vladajući namjesnik Gondora nakon smrti svog oca 2984. godine. Ojačao je vojsku te ponovno zauzeo Ozgilijat u kojem je postavio jaku posadu. Denethor je oženio Finduilas, kćerku princa Adrahila iz Dol Amrotha 2976. godine koja je bila 20 godina mlađa od njega. Imali su dva sina: Boromira, rođenog 2978. godine, i Faramira, rođenog 2983. godine. Boromira je više volio no braća se nisu svađali, čak su bili bliski. Findulias je umrla 2988. godine. Postao je očajan i počeo koristiti Palantir, kamen koji vidi na daljinu. Sauron mu nije mogao slomiti volju što je rezultiralo starenjem Denethora, no Sauron mu je prikazivao stvari kojim ga je uvjerio da je pad Gondora neizbježan. Sauron je 20. juna 3018. godine krenuo sa svojim prvim napadom u Ratu za Prsten, napadom na Osgiliath. Sauron je uspio zauzeti istočnu obalu Anduina dok su zapadnu i dalje branili Faramir i Boromir.

Denethor je poslao Boromira u Rivendell kako bi donjeo prsten u Minas Tirit. Ubrzo je saznao da je Boromir mrtav što mu je slomilo duh. Pokrenuo je pripreme za odbranu od Mordora. 9. marta upalio je vatre na vrhovima Bijelog gorja što je bio znak da Gondor treba pomoć Rohana. Tog istog dana u Minas Tirith su stigli Gandalf i vojske iz južnog Gondora. Sutradan se vratio Framir s vijestima o Frodu. 11. marta Faramir je poslan s pojačanjima u Osgiliath iako su svi mislili da je Osgiliath neodbranjiv. Međutim već nakon dva dana odbrana je probijena te se Faramir s ostatkom vojnika počeo povlačiti. Stigli su blizu grada te su ih spasili vitezovi Dol Amrotha. Faramir je vio bez svijesti. U palantiru je vidio crne brodove iz Umbara, no nije znao da ih je zauzeo Aragorn te je zaključio da je Gondor propao. Spremio je lomaču za sebe i sina Faramira. Pippin je upozorio Gandalfa te je on uspio spasiti Faramira a Denethor je se spasio. Bitka je završila pobjedom Gondora te je Aragorn preuzeo vlast.

Drvobradi[uredi | uredi izvor]

Drvobradi živi u šumi Fangorn i pripada rasi Enta, živih (hodajućih) stabala, koji su pastiri (čuvari) šuma. Prstenovoj družini pomogao je u osvajanju Isengarda i svrgavanju Sarumana.

E[uredi | uredi izvor]

Earendil[uredi | uredi izvor]

Earendil je Edain koji je živio u Prvom Dobu Sunca. Oženio se vilenjačkom princezom. Živjeli su u Gondolinu. Nakon njegovog pada, Earendil i njegova žena su uz pomoć Silmarila otišli u Neumiruće Zemlje i zatražili pomoć u borbi protiv Melkora. U odgovor na to, vojska Valara, Majara i Vilenjaka je napala Melkora i vodio se Rat Bijesnih. Nakon tog rata, Earendilu je dodijeljena dužnost da plovi svojim letećim brodom Vingilotom po nebu sa Silmarilom na čelu.

Ehtelion[uredi | uredi izvor]

Ehtelion II je imaginarni lik iz trilogije Gospodar prstenova.On je bio jedan od Vladajućih Namjesnika Gondora. Ehtelion je bio mudar i obazriv vladar. Jačao je snagu Gondora. Obnovio je mnoge zidove i kule u Minas Tiritu. Njegov sin se zvao Lord Denetor. Ehtelion je jednom prilikom uspio da zapali gusarske flote Umbara.

Elendil[uredi | uredi izvor]

Elendil Visoki je bio izmišljeni Dunedain iz kraljevske loze,koji je živio u Drugom Dobu Sunca u Numenoru. Sinovi su mu se zvali Izildur i Anarion.Zajedno sa njima pobjegao je tokom uništenja Numenora u Srednju Zemlju i osnovao je Arnor i kraljevao je u Annuminasu. Ubio ga je Sauron u opsadi Bara-dura, ali je Izildur sa krhotinom njegovog mača Narsila odsijekao Jednistveni Prsten sa Sauronove ruke.

Elrond[uredi | uredi izvor]

Elrond Poluvilenjak je jedan od dvojice braće, sinova vilenjakinje i smrtnog čovjeka. Vilenjaci su dali Elrondu Poluvilenjaku da bira između besmrtnog i smrtnog života. On je odabrao da bude besmrtan. Bio je glasnik Gil-galada. Nakon rata Saurona i Vilenjaka on je sa preživjelim Vilin Kovačima osnovao Rivendel. Nakon Rata za Prsten Erlond je otišao u Neumiruće Zemlje iako je njegova kćerka Arwen ostala u Srednjoj Zemlji sa Aragornom. Elrond je plemenit, mudar, jak i dobar, a njegov izgled je bezvremenski. Lice mu je svijetlo ali ima tamnu kosu i sive oči. Također je jedan od Nosioca tri Vilin prstena, i jedan od najvećih iscjelitelja.

Elros[uredi | uredi izvor]

Elros je Edain koji je živio u Prvom Dobu Sunca. Njegov otac bio je Edain Earendil Moreplovac, njegova majka bila je od vilin-roda, a njegov brat je bio Elrond. Elros i Elrond su bili nazvani Napovilni, jer nisu bili ni Ljudi ni Vilenjaci. Nakon Rata bijesnih Napovilnima je dat poziv kome rodu žele da pripadaju. Elrod je odabrao da bude Vilenjak i imao je kć er Arwen i bio je besmrtan. Elros je odabrao da bude smrtan i predvodio je Edaine u Numenor. Uzeo je ime Tar-Minjatar i bio kralj četiristo godina, a imao je vijek od petsto godina. Kasnije su kraljevi Numenora žudjeli da postanu besmrtni. Čak i nakon potonuća Numenora, Elrosova loza je preživjela i vladala je Gondorom i Arnorom. U Trećem Dobu Sunca zadnji iz Elrosove loze Aragorn je oženio Arwen i tako ujedinio grane Napovilnih.

Eomer[uredi | uredi izvor]

Éomer (Éadig), sin Éomunda i Théodwyn rođen je 2991. godine Trećega doba. Nakon smrti roditelja njega i njegovu sestru Eowyn prihvatio je Theoden, kralj Rohana. Eomer je vrlo brzo napredovao i postao je treći zapovjednik Riddermarka. On i njegov eored nalazili su se u Aldburgu. Za vrijeme rata za prsten odmah je shvatio pravu narav Grime Gujoslova. Nakon smrti kraljevog sina Theodreda Eomer se oglušio o kraljevu zapovijed i napao Orke koji su putovali kroz Rohan. Tu je susreo Aragorna, Legolasa i Gimlija te im dao svježe konje. Kada se vratio u Edoras Grima ga je uhapsio sa obrazloženjem da je izdao kralja ne izvršivši njegovu zapovijed. Uskoro je stigao Gandalf, oslobodio Theodena Griminog utjecaja i oni su zajahali prema Helmovoj klisuri. Nakon pobjede kod Helmove klisure zajedno je s ostatkom Rohanske vojske krenuo u pomoć Minas Tirithu. Kada je vidio smrt Theodena i sestre Eowyn (koja zapravo nije bila mrtva) krenuo je u juriš na brojno nadmoćnijeg neprijatelja uz povik "Smrt". Ubrzo je stigao Aragorn sa brodovljem i vojskom iz južnog Gondora te je bitka bila dobivena. Theoden nije imao nasljednika pa je Eomer postao kralj. Kada je vidio da je Merry spasio njegovu sestru imenovao ga je vitezom Riddermarka. S Aragornom i ostatkom Gondorske vojske on i njegovih 700 jahača jahalo je pred Crne dveri. On i Aragorn obnovili su Eorlovu zakletvu i čvrsto povezali Rohan i Gondor. On je obnovio Rohan i zbog toga dobio nadimak Eadig (blaženi). Oženio je kćerku princa Imrahila od Dol Amrotha, Lothiriel, te su imali sina Elfwinea Lijepog koji ga je nasljedio na prijestolju. Umro je 63. godine Četvrtoga doba.

Eowyn[uredi | uredi izvor]

Rođena je 2995. godine Trećega Doba kao kćerka Éomunda i Théodwyn. Otac joj je umro kada je imala 7 godina u borbi s orcima a majka ubrzo nakon toga od bolesti. S bratom Eomerom seli se u Edoras kod majčinog brata i kralja Rohana Theodena koji ju je prihvatio kao vlastitu kćerku. Nakon dolaska Gujoslova koji je oslabio Tjeodena Eowyn je postala očajna. Mrzila je Gujoslova a on je nju potajno želio. 2. marta 3019 u Edoras su došli Gandalf, Aragorn, Legolas i Gimli. Gandalf je oslobodio Theodena Sarumanovog uticaja te su Rohanci krenuli u Helmovu klisuru braniti se od Isengarda. Eowyn su ostavili zadatak da povede žene i djecu u brdsku utvrdu, Dunharrow. Nakon pobjede kod Helmove klisure Rohanci su krenuli u pomoć starom savezniku Gondoru. Eowyn je bila željna borbe no Theoden joj je zabranio da ide u bitku kao i Hobitu Merryu. Eowyn se prerušila u jahača te su je svi zvali Dernhelm. Sa sobom je povela i Merrya. 15. marta 3019. Rohanci su stigli pred Minas Tirith. Krenuli su u juriš te ubrzo probili neprijateljske redove. Theoden je uspio ubiti vođu Haradrimskih konjanika no napao ga je Kralj-vještac. Zvijer na kojoj je jahao ubrzo je napala kraljevog konja Snowmanea koji je pao na Theodena. Tada je zvijer napala i Eowyn. Eowyn joj je odsjekla glavu, no napao ju je Kralj-vještac; slomio joj je štit no onda ga je ubio Merry s leđa. Poslana je u Kuće izlječenja gdje ju je Aragorn izlječio. Tu je upoznala Faramira u kojeg je zavoljela. Službene zaruke dogodile su se u Edorasu, poslije Theodenovog pogreba te su se vjenčali se 3020. godine. Naselili su se u Ithilienu jer je Faramir bio knez Ithiliena. Najverovatnije su imali jedno dijete, sina Barahira.

F[uredi | uredi izvor]

Faramir[uredi | uredi izvor]

Faramir je čovjek iz Gondora, sin Denetora, brat Boromira. Predvodio je Šumare Itilijena za vrijeme Rata za Prsten. Pomogao Frodu u njegovom zadatku. Zamalo je nastradao od Crnog Daha Vještac - kralja i njegov otac, lord Denetor je htio da ga spali misleći da je mrtav. Faramir je spašen i Aragorn ga je izliječio. Poslije rata bio je u braku sa vitez - devom Eovinom.

Feanor[uredi | uredi izvor]

Feanor (Fëanor) je Vilenjak "najprefinjenijeg uma i najvještijih ruku". Rođen je 4679. godine Drveta, kao jedini sin Finwea i Miriel, a po ocu je imao polubraću Finarfina i Finglofina. Majka mu je dala kvenijsko ime Feanaro "Duh vatre", ali je uvijek bio poznat po sindarinskom obliku ovog imena - Feanor. Njegova titula je bila Vilinkralj Noldora.

Po Silmarilionu, Feanor je zaslužan za stvaranje pisma Tengwar, koji je služio za pisanje različitih vilenjačkih jezika, uključujući Kveniju i Sindarin. Načinio je sedam Palantira, Svevidećih Kamenova i tri Silmarila, zbog kojih je poveo pobunu Noldora i predvodio njihov egzil iz Valinora u Međuzemlje.

4997. godine Drveća, nakon velike Bitke pod Zvijezdama (Dagor-nuin-Giliath) u kojoj je njegova vojska uspjela poraziti armije Morgotha, Feanor sa svojim sinovima vojsku vodi ka Angbandu (Željeznom Zatvoru), Morgothovoj tvrđavi, gdje umire od rana koje mu je zadao kapetan Balroga, Gothmog. Feanor je imao sedam sinova i oni su se zvali: Maidros, Maglor, Karantir, Kelegorm, Kurufin, Amrod i Amras.


 
Finve
 
Míriel
 
Mahtan
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Fëanor
 
 
 
Nerdanela
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Maidros
 
 
Kelegorm
 
 
Kurufin
 
 
Amras
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Maglor
 
Karantir
 
 
Amrod
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Kelebrimbor
 
 
 
 


Finarfin[uredi | uredi izvor]

Finarfin je treći i najmlađi sin Finwea i Indis, vanjarske Vilenjakinje, rođen 4730. godine Drveća. Imao je polubrata Feanora i brata Fingolfina, te sestre Findis i Irime. Oženio je Earwen, princezu Telera, sa kojom je imao četvero djece: Finroda Felagunda, Angroda, Aegnora i Galadriel. Za Finarfina je rečeno da je bio najljepši i najmudriji sin Finwea. Kuća koju je osnovao je nazivana i "Zlatna kuća Finarfina", jer su za razliku od ostalih Vilenjaka Noldora, Finarfin i njegovi potomci imali zlaćanu kosu koju je on naslijedio od svoje majke.

Nakon smrti svoga oca, Finarfin zajedno sa svojom braćom kreće u Međuzemlje, ali se vraća kada Mandos objavi Propast Noldora. Po povratku Finarfin postaje kralj Noldora, i vjerovatno još uvijek vlada sa Tiriona na Tuni. Finarfinova djeca odlaze u Međuzemlje, gdje mu svi sinovi ginu u borbama sa slugama Mračnog gospodara[1].

Finduilas[uredi | uredi izvor]

Finduilas je kćerka Orodreta, kralja Nangotronda. Finduilas je bila prelijepa, I mnogi su se zaljubljivali u nju. Ona je volila Vilenjaka po imenu Gvindor. Međutim, kada je čovjek Turin Turambar došao u Nangotrond, ona se nesrećno zaljubila u njega. Kada su Orci I Glaurung razorili Nangotrond, ubili su Finduilas.

Fingolfin[uredi | uredi izvor]

Fingolfin je veliki princ, sin Finvea, kralja Noldora. Fingolfin je rođen u Neumirućim zemljama. Kada je Melkor ubio Finvea i ukrao Silmarile, Fingolfin je sa svojim sinovima pošao za Feanorom da goni Melkora. Fingolfina je izdao Feanor. Feanor se ukrcao na brodove i pobjegao, ostavljajući Fingolfina i njegove ljude na obali zaleđenog mora. Fingolfin je sa svojim ljudima uspio da pređe preko leda, iako uz velike gubitke. Kada je Fingolfin stigao u Belerijand osnovao je kraljevstvo u Hitlumu. Nakon Feanorove smrti, postao je Uzvišeni kralj Noldora u Srednjoj zemlji. Nakon poraza Vilenjaka u Bici Iznenadnog Plamena, Fingolfina je obuzelo ludilo. Odjahao je i imao dvoboj sa Melkorom pred kapijama Angbanda. Melkor je ubio Fingolfina, ali ga je Fingolfin ranio sedam puta i posjekao mu nogu.

Fingon[uredi | uredi izvor]

Fingon je vilenjak, najstariji Fingolfinov sin, stariji brat Turgona i Aredhel. Njegovo ime je sindarinski oblik Kvenija imena Findekano.

Fingon je zajedno sa svojim ocem i većinom noldora napustio Aman za Srednju Zemlju na početku Prvog doba. Spasao je svog najboljeg prijatelja Maidrosa iz zatočeništva u Angbandu. Njegov otac mu je dao na upravu Dor−Lomin zapadno od Hitluma. Fingon je postao kralj Noldora kada je Morgot ubio Fingolfina. Tokom bitke Ninraet Anroediad ubio ga je gospodar Balroga Gotmog. Poslije Fingona kralj noldora je postao njegov brat Turgon.

Finrod[uredi | uredi izvor]

Finrod Felagund se pojavljuje u knjizi Silmarilion. On je bio Vilenjak koji je živio u Prvom dobu sunca. Njegov otac je Finarfin. Finrod je slijedio Feanora u pohodu na Srednju zemlju sa svojom braćom i sestrom Galadrijelom, iako je njihov otac ostao u Valinoru. Finrod je od Valara Ulma dobio inspiraciju da sagradi skriveno kraljevstvo Nargotrond. Nargotrond se nalazio u zapadnom Beleriandu, i bio je najveće kraljevstvo Vilenjaka u Prvom dobu. On je prvi od Vilenjaka sreo ljude i sklopio prijateljstvo sa njima. Tokom bitke Iznenadnog plamena, Finord se našao u opasnosti, opkoljen Orcima. Edain Barahir ga je spasao, a Finrod mu je dao jedan smaragdni prsten i obećao mu je da će uvijek pomoći njemu i njegovim naslednicima. Nakon nekoliko decenija, Beren, sin Barahirov, je došao da moli za pomoć kralja Finoroda. Naime, Beren je po nalogu Tingola od Dorijata morao da otme jedan Silmaril od Melkora da bi dobio ruku Tingolove kćerke Lutijene. Finrod je pristao da mu pomogne, iako su se u njegovom dvorcu nalazili Kelegorm i Kurufin, sinovi Feanorovi, koji su se zakleli da će progoniti svakoga ko pokuša da zadrži Silmaril za sebe. Kada je Finrod pitao svoje ljude ko želi da pođe sa njim, samo desetorica su pristala. Beren i Finrod su napredovali prema Angbandu, kada ih je na Ostrvu vukodlaka zarobio Sauron. Sauron je slao vukodlaka da svake noći proždere jednog od njih, sve dok ne otkriju svoje namjere i identitet. Desetorica Vilenjaka su bila pojedena, ali je Finrod zaklao vukodlaka zubima, iako je i sam poginuo. Kada je Lutijena došla, porazila Saurona i oslobodila Berena, Beren je napravio grob za kralja Finroda Felagunda. Finrod je kasnije vaskrsnuo u Amanu, i oženio se Vilenjakinjom Amarie.

Finve[uredi | uredi izvor]

Finve je noldorski kralj. Tada su svi Noldori živjeli u Neumirućim Zemljama. Imao je sina Feanora. Feanor je bio taj koji je stvorio Silmarile.Nažalost, Melkor je ukrao Silmarile i ubio Finvea. Feanor se zakleo da ce se osvetiti i poveo je Noldore u Medjuzemlje.

Frodo Baggins[uredi | uredi izvor]

Njegove avanture počinju kada mu ujak Bilbo ostavi prsten koji je u stvari Jedinstveni Prsten. Frodo mora odnijeti prsten u Rivendal, ali ga gone Nazguli. U toku putu vještac-kralj ga ranjava na osmatračnici. Frodo zamalo umire ali stiže u Rivendal gde ga liječe. On biva određen za nosioca Prstena. Napusta družinu kada mu Boromir pokušava oteti Prsten. Zajedno sa Samom Gamgeeom putuje u Mordor skrivajući se u divljini. Uzeli su Goluma za vodiča ali ih je izdao i Frodo zamalo nije poginuo kada ga je Seloba napala. Froda je nadvladao prsten u dubinama planine Usuda, ali Frodu je Prsten oteo Golum i on je sa Prstenom slučajno pao u vulkan. Nakon pada Saurona Frodo je otisao u Neumiruće Zemlje.

G[uredi | uredi izvor]

Galadriel[uredi | uredi izvor]

Galadriel je vilenjakinja koja se rodila prije mnogo vremena iz knjige Gospodar prstenova. Tolkin joj je posvetio nekoliko strana svoje knjige Silmarilion u kojima je opisivao životne priče svojih izmišljenih likova.

Unuka je Finvea koji je vladao Noldorima u Neumirućim Zemljama. Ona je jedna od posljednjih izdanka vilin kraljeva. Ima mnoge moći. Vidovita je jer ima čarobno ogledalo. Vladala je Lorienom i pomogla Frodu u njegovom zadatku. Otišla je u Neumiruće Zemlje. Kada je Galadrijela otišla, Lorien je izblijedio i nestao.

Gandalf[uredi | uredi izvor]

Gandalf Sivi je čarobnjak, jedan od petorice Istara (Mudrih) spomenutih u Gospodaru Prstenova, koji je došao u Međuzemlju sa Krajnjeg zapada da ujedini rase u borbi protiv zlih sila koje su dolazile iz Mordora. Ljudi su ga poznavali kao Gandalfa, a vilenjaci kao Mithrandira i Sivog hodočasnika.Nakon smrti u Moriji uskrsnuo je kao Bijeli Čarobnjak, besmrtno biće kome oružje ne može ništa.

Gil Galad[uredi | uredi izvor]

Gil Galad je vilenjački princ koji je u Drugom Dobu postao Uzvišeni Kralj svih Noldorskih vilenjaka.Otac mu je Fingon a djed Fingolfin.Vladao je u Lindonu. Borio se u Posljednjoj Alijansi, ali je poginuo u bitki pred Crnom Kapijom. Prije smrti je jedan od tri vilovnjačka prstena moći dao Kirdanu, koji ga je potom dao Gandalfu. Od smrti Gil-galada nije bilo Uzvišenog kralja Noldorskih vilenjaka.

Gimli[uredi | uredi izvor]

Gimli pripada narodu Patuljaka iz kraljevstva Samotne planine. Priključio se Prstenovoj družini. Kada se družina raspala borio se sa Legolasom i Aragornom u bitkama rata za prsten. Nakon sto je Sauron uništen Gimli je osnovao Kraljevstvo patuljaka u pećinama Helmovog Ponora. Kada je Aragorn umro, otišao je sa Legolasom u Neumiruće zemlje.

Glaurung[uredi | uredi izvor]

Glaurung je bio prvi od Zmajeva. Njega je u Prvom Dobu Sunca stvorio Melkor. Glaurung je tako postao praotac Zmajeva. Nakon sto godina otkad je stvoren, Glaurung je napao Belerijand ali su ga Vilin-gospodari odbili. Melkor nije bio zadovoljan Glaurungom jer je htio da ga pusti tek kada bude u punoj snazi. Nakon dvijesta godina, Glaurung je vodio Orke, Balroge i druge zmajeve protiv Vilenjaka u Bici Iznenadnog Plamena. Glaurung je pobijedio vilin-vojske. Kada je Glaurung razorio noldorsko kraljevstvo Nangotrond, njemu se prikrao Edain Turin Turambar. Turin je ubio Glaurunga, ali je i sam poginuo.

Glorofindel[uredi | uredi izvor]

Glorofindel je Vilenjak koji se rodio u Prvom dobu sunca, u skrivenom kraljevstvu Gondolin. Kada je odrastao, postao je veliki ratnik i mudrac. Kada su Melkorove trupe napalae i uništile Gondolin, Glorofindel je vodio dio Vilenjaka koji je uspio da pobjegne. Kretali su se uzanom planinskom stazom, kada ih je napao jedan Balrog sa mnogo Orka. U velikom dvoboju, i Glorofindel i Balrog su se survali u provaliju, poginuvši. Veliki orao Torondor je pobio Orke. Glorofindelova duša je otišla u Holove Mandosa, gdje Vilenjaci idu poslije smrti. Poslije nekog vremena njegovo tijelo je obnovljeno i on se vratio u Srednju zemlju. Tamo se nastanio u kraljevstvu Rivendal, povremeno lutajući divljinom, boreći se protiv Orka. Glorofindel je spasao Froda od Nazgula na gazu Sarn. Poslije Rata za prsten, Glorofindel je otišao u Valinor.

Golum[uredi | uredi izvor]

Golum je od naroda sličnog Hobitima. Kada je njegov prijatelj Deagol upecao Jedinstveni Prsten, Golum ga je ubio da bi došao do njega. Zatim je pobjegao u planine i tamo se skrivao mnogo godina. Prsten mu je podario neobično dug život. 500 godina mu je trovao um. Kada je prsten na kraju Golumu ukrao hobit Bilbo Baggins, on je krenuo da traži svoj dražesni Prsten.

Nakon što su ga zarobili u Mordoru i izvukli informacije od njega pustili su ga, ali je on pratio Družinu Prstena. Bio je vodič Frodu i Samu i, iako je izgledalo da ga Frodo kontroliše, on je živio od izdaje. Kada je Frodu oteo Prsten u grotlu Planine Usuda, on je sa Prstenom moći slučajno pao u lavu. I tako se istovremeno završio život Goluma i Jedinstvenog Prstena.

Gotmog[uredi | uredi izvor]

Gotmog je nekada bio Majar. Međutim, Melkor ga je iskvario i on je izgubio svoje lijepo obličje i postao je Barlog. Bio je zapovjednik svih Balroga. Upravo je Gotmog poslije Bitke po Zvijezdama ubio Feanora. Koliko god silan bio, Gotmoga je tokom pada Gondolina ubio vilenjak Ehtelion.

Gujoslov[uredi | uredi izvor]

Gujoslov (Gríma) je savjetnik Théodena, sedamnaestog kralja Rohana i posljednjeg iz Druge loze, te istovremeno i Sarumanov špijun. Ime mu najvjerovatnije (na starogermanskim jezicima) znači maska. Otac mu je bio Galmod, a majka nepoznata. Ne zna se kada je rođen no umro je 3. novembra 3019. Trećega Doba. O njegovim ranim godinama ništa se ne zna osim što se vjeruje da je bio dobre naravi prije potpadanja pod Sarumanov utjecaj, postavši tako manipulator, lažljivac i izdajnik. Gríma je počeo uticati na Théodenov um negdje oko 3014. godine. Osim što se služio lažima i spletkama, vjerovalo se da je u blagim količinama trovao kralja, kako bi oslabio njegov utjecaj i sposobnost odlučivanja i učinio ga što krhkijim. To je bio savršen plan da se oslabi Rohan prije invazije orkâ; naravno, sve po nalogu Sarumana. Zbog svega toga u narodu je bio prozvan Gujoslov, jer su mu riječi bile otrovne kao u zmije. Kako je kraljev um polako bivao zamagljen, sve njegove odluke su išle preko Gríme, no bilo je još onih koji su mu se suprotstavljali, mahsuz vojni zapovjednici: najviše kraljev sin Théodred i nećak Éomer koji se nisu dali zavarati, a kamoli okrenuti jedan protiv drugoga ili kralja, kakav je bio Grímin plan. Zbog toga ih je mrzio iz dna duše. No nisu samo oni bili meta, već i kraljeva nećakinja Éowyn, sestra Éomerova. Osim toga, izgleda da mu je nju obećao Saruman kao nagradu, kada Rohan doživi poraz. Nakon što je zarobljen na Orthancu, Gandalf je došao reći Theodenu za Sarumanov napad na Rohan, no Theoden ga je pod utjecajem Grime otjerao. Grima je to odmah dojavio Sarumanu. Nakon posjeta Gandalfa, ljudi su se počeli suprotstavljati Grími ali je Théoden i dalje slušao njegove savjete. Théodred je preuzeo zapovjedništvo nad vojskom i učvrstio odbranu na sjevernim granicama. Ubrzo je došlo do Prve bitke na gazovima Isena gdje je Théodred poginuo, a Erkenbrand preuzeo zapovjedništvo, tražeći pomoć iz Edorasa No Gríma je to odbio. Éomer je, naravno, bio za Erkenbrandov prijedlog, no nije ništa mogao učiniti. Kada je saznao za grupu orka koji su dolazili s Emyn Muila želio ih je goniti, ali Gríma je utjecao na kralja i kralj je to zabranio. Éomer je poveo eored u okršaj i kad se vratio, Gríma ga je dao uhititi. Dana 2. marta 3019. u Edoras su došli Aragorn, Gandalf, Gimli i Legolas, a Gandalf je tada uz pomoć svog štapa izliječio Théodena, na užas Gríme koji je tako bio razotkriven pred svima. Theoden ga je otjerao i on je bio zarobljen u Orthancu, glavnoj kuli Isengarda zajedno sa Sarumanom. No enti su ih pustili i oni su otišli u Shire gdje su učinili mnoga zlodjela. Kada je Saruman ponovno poražen Grima mu je prerezao vrat i pokušao pobjeći, no ubili su ga hobitski strijelci.

Gvindor[uredi | uredi izvor]

Gvindor je velikaš vilin-kraljevstva Nangotrond u Prvom dobu sunca. On je bio moćan i snažan, i imao je ljubav Finduilas, kraljeve kćerke. On je odjahao u Nirnait Arnoidad, Bitku Nebrojenih Suza, i tamo je stigao do kapije Angbanda. Međutim, Melkor i Orci su ga zarobili i on je postao rob uj rudniku. Uspjeo je da pobjegne, da bi sreo Belega Jakog Luka, Vilenjaka Dorijata. Nakon Belegove smrti, odveo je Edaina Turina Turambara i Nangotrond. Tamo su obojica postali veliki prijetelji. Međutim, Gvindor je poginuo u bici od Tumhalada, kada je razoren Nangotrond.

Gwaihir[uredi | uredi izvor]

Gwaihir je Džinovski orao. Živio je Trećem Dobu Sunca. Iako veličinom nije dostizao ni najmanjeg orla iz Prvog Doba Sunca, bio je najmoćniji orao svog doba. Boravište mu je bilo u Maglenim palninama. Vladao je klanovima orlova i zlo ih se veoma plašilo. Gwaihir se borio u Bici Pet Vojski pred Dolom kad je ubio gomilu Orka. Također se borio u posljednjoj bici pred Crnom kapijom, gdje je spasao Froda iz vatri Planine Usuda.

I[uredi | uredi izvor]

Iluvatar[uredi | uredi izvor]

O njemu se govori na samom početku Tolkinove knjige Silmarilion. Na visokovilenjačkom ime mu je Iluvatar , ali se zove i Eru, što znači Jedini. Iluvatar je postojao nezavisno prije drugih. On je uz pomoć moći Neuništivog plamena, koji mu je davao moć da stvara život, stvorio prvu rasu Ainure, znane i kao Valari i Majari. Za te duhove je oblikovao Bezvremene Holove. Svakom duhu je podario moćan glas. Predložio im je da održe koncert. Muzika je bila divna, i Iluvatar joj je dao materijalni oblik. Tako je nastala Arda, ili Srednja Zemlja. Iliuvatar je dozvolio Valarima da odu u Srednju Zemlju, ali pod uslovom da podijele njenu konačnu sudbinu. Dosta Valara nije došlo u Srednju Zemlju već je ostalo sa Iluvatarom. Najjači Valar je bio Melkor koji je postao praotac sveg zla.

Isildur[uredi | uredi izvor]

Isildur je sin od Elendila i Anarionov brat. Oni su zajedno osnovali Gondor. Prokleo je ljude od Planina kada su ga izdali. Borio se u Posljednjoj Alijansi. Uništio je Saurona skršenim mačem njegovog oca, Narsilom i uzeo mu prsten ali ga nije uništio. Otac i brat su mu poginuli u Posljednjoj Alijansi. Ubili su ga Orci u zasjedi. Njegov mač je ponovo iskovan i dat Aragornu koji ga je nazvao Anduril,Plamen Zapada.

K[uredi | uredi izvor]

Kamul[uredi | uredi izvor]

Kamul je nekada bio veliki kralj Ljudi Istoka. Vladao je kraljevstvom Run. Sauron mu je dao jedan od Devet Prstenova Moći, koji su Vilenjaci iskovali za ljude. Kamul je pao pod sijenku i postao je Nazgul. Bio je glavni zapovjednik Dol Guldura. Dugo je gonio Frodoa, Nosioca Prstena. Kamul je uništen sa ostalim Nazgulima kad je

Karantir[uredi | uredi izvor]

Karantir je sin Feanora. Rođen je u Amanu, za vrijeme Godina drveća. Nakon što je Melkor ukrao Silmarile zajedno sa ocem i braćom zakleo se da će goniti Melkora i svakoga drugog ko se usudi da zadrži Silmarile do kraja svijeta. Pošao je u Srednju zemlju i učestvovao je u Rodoubijanju u Alvakvondeu. Kada je došao u Srednju zemlju, doselio se se u Istočni Belerijand. Tamo je osnovao kraljevstvo u zemlji istočno od rijeke Gelion, i ta zemlja je nazvana Tar Karantir, u prevodu ’’zemlja Karantirova’’. Karantir je preživio Bitku Iznenadnog Plamena (Dagor Bragolah) i Bitku Nebrojenih Suza (Nirnait Arnoidiad), iako je njegovo kraljevstvo uništeno poslije Bitke Nebrojenih Suza. Učestvovao je u Rodoubijanju kod Dorijata. Tu su sinovi Feanorovi pobijedili, ali su Karantir i njegova braća Kelegorm i Kurufin poginuli.

Karharot[uredi | uredi izvor]

Karharot je najmoćniji vuk ikada, koji je živio u Prvom dobu sunca. Stvorio ga je Melkor, i imao je zadatak da čuva kapiju Angbanda, kao i da, po sudbini, ubije lovačkog psa Valara, Huana. Melkor je hranio Karharota mesom Vilenjaka i ljudi. Kada su Beren i Lutijena došli pred kapiju Angbanda, Lutijena je upotrebila čaroliju da uspava Karharota. Međutim, kad su se njih dvoje vraćali sa Silmarilom, Karharot se probudio i pojeo Berenovu ruku sa Silmarilom. Vatra Silmarila je sagorijela Karharota iznutra, i on je postao lud i počeo je da luta po Beleriandu. Kada je došao u šume Dorijata, napali su ga kralj Tingol, Beren i Huan. Huan je ubio Karharota, iako je i sam poginuo.

Kastamir[uredi | uredi izvor]

Kastamir je član kraljevske porodice Gondora. Kraljev sin Eldakar se bio oženio jednom ženom Nižeg Roda. Dunedaini, odnosno Gondorani, imali su životni vijek triput duži od ostalih Ljudi. Ljudi Gondora su se bojali de će,zbog ovoga miješanja krvi kraljevska loza izgubiti dugovječnost. Zbog ovoga, izbi pobuna protiv Eldakara. Pobunu je predvodio Kastamir,kasnije nazvan Uzurpator. On je bio kapetan flota i podržavao ga je narod Pelagira. On je opkolio Eldakara u Ozgilijatu i Eldakar je morao da pobjegne u Rovanion. Kastamir je u svojoj okrutnosti spalio Ozgilijat. Kastamir je bio okrutan i zao. Stoga,nakon što je deset godina vladao, Eldakar ga je napao i ubio. Međutim Kastamirovi sinovi su pobjegli u Umbar i dugo predvodili Korsare.

Kelebrimor[uredi | uredi izvor]

Kelebrimor je imaginarni lik iz Tolkinovih dijela. On je bio sin Kurufina, petog Feanorovog sina i jedini poznati Feanorov unuk. Pretpostavlja se da je rođen u Srednjoj zemlji. Nakon Bitke iznenadnog plamena (u Prvom dobu) pobjegao je u Nargotrond sa Kelegormom i Kurufinom. Kada su Kelegorm i Kurufin pokušali da ubiju Berena i Lutijenu, Kelebrimor se odrekao svog oca i ostao je u Nargotrondu. Nakon potonuća Belerianda, Kelebrimor 700. godine Drugog doba osniva vilin-kraljevstvo u Eregionu. Bio je veliki prijatelj Patuljaka Morije. Sauron, prerušen u dobrog duha Atanatara, dolazi kod Kelebrimora i nagovora da da počne kovanje Prstenova Moći. Kelebrimor je iskovao sedam prstenova za Patuljke i devet za ljude. U tajnosti od Saurona, napravio je tri vilin-prstena moći: Vilju, Najru i Nenju. Kada je Sauron iskovao Prsten Moći i zatražio vlast nad Vilenjacima, Kelebrimor je počeo rat. Sauron je uništio Eregion i stavio Kelebrimora na muke. Kelebrimor je odao gdje su sedam i devet prstenova, ali nije izdao tri vilin-prstena, izdahnuvši na mukama.

Kelegorm[uredi | uredi izvor]

Kelegorm je jedan od sinova Feanora. Rođen je u Neumirućim zemljama. Nakon što je Melkor ukrao Simarile on se sa braćom i ocem zakleo da će goniti Melkora i svakoga drugog ko im otme Silmarile. Poveli su Noldore u Srednju zemlju. Učestvovao je u Rodoubijanju Telera u Alvakvondeu. U Srednjoj zemlji Kelegorm je sa bratom Kurufinom osnovao kraljevstvo u Himladu. Poslije Bitke Iznenadnog Plamena njihove zemlje su opustošene i oni su otišli u vilin-kraljevstvo Nangotrond, kod kralja Finroda Felagunda. Međutim, kada se Lutijena, kći Tingola, kralja Dorijata, srela sa Kelegormom I Kurufinom, Kelegorm se zaljubio u nju i zatvorio ju je. Lutijena je uspjela da pobjegne i otišla je kod svoje ljubavi, Berena, čovjeka iz kuće Beorove. Berenu je Tingol, Lutijenin otac, dao zadatak da od Melkora otme jedan Silmaril od Melkora i da mu ga preda. Kelegorm i Kurufin su, ljubomorni i vezani Zakletvom, pošli da ubiju Berena. Beren ih je savladao i oni su pobjegli u divljinu. Učestvovali su u Bici Nebrojenih Suza, gdje su Vilenjaci, Ljudi, i Patuljci potučeni do nogu, ali su preživjeli. Kelegorm, Kurufin i Karantir su poginuli, tokom drugog Rodoubijanja, napada na Dorijat.

Kurufin[uredi | uredi izvor]

Kurufin je sin Feanora. Sa svojom braćom i ocem položio je Zavet da proganja do kraja svijeta svakoga ko uzme Silmarile. Zajedno sa drugim Noldorima vratio se iz Neumirućih zemalja u Srednju zemlju. Sa bratom Kelegormom osnovao je kraljevstvo u Istočnom Belerijandu. Nakon Bitke Iznenednog Plamena njegovo kraljevstvo je razoreno, ali je Kurufin preživjeo. Sa bratom Kelegormom pobjegao je u Nangotrond. Iz Nangotronda su protjerani kada su pokušali ubiti Berena, koji je tragao za Slmarilom. Kurufin, Kelegorm i Karantir su ubijeni u Drugom Rodoubijanju, kada je razoren Dorijat.

L[uredi | uredi izvor]

Legolas[uredi | uredi izvor]

Legolas je vilenjak i član Prstenove družine. Sin je Vilin-kralja Sjevernog Mrkodola Thranduila. Njegov narod vilenjaka i narod patuljaka se od davnina ne podnose no on i patuljak Gimli tokom zajedničkog puta prema Mordoru stvore veliko prijateljstvo. Poslije Rata za Prsten, osnovao je vilenjačko kraljevstvo u Itilijenu, a poslije Aragornove smrti otisao je u Neumiruće Zemlje sa Gimlijem.

Lutijena[uredi | uredi izvor]

Lutijen' je vilovnjačka princeza i zaljubila se u smrtnika Berena. Njen otac je postavio Berenu uslov da mu da Silmaril Melkora za Lutijeninu ruku. Lutijena je pomagala Berenu i zajedno su izvršili mnoga velika dijela i uzeli su Silmaril od Melkora. Beren je poginuo a Lutijeni je ponuđeno da ponovo živi sa njim kao smrtnica. Ona je pristala i samo je ona zaista nestala iz sveta poslije smrti od svih Vilenjaka.

M[uredi | uredi izvor]

Mandos[uredi | uredi izvor]

Mandos je jedan od Valara. Iluvatar mu je dozvolio da dođe u Srednju Zemlju. On je sudija mrtvih. U njegovim dvorovima dolaze duhovi mrtvih Vilenjaka. Samo je jednom osjetio samilost: kada mu je Lutijena pjevala. Njoj i Berenu je dozvolio novi, smrtni život. Također ima proročki dar.

Manwë[uredi | uredi izvor]

Manwë je jedan od Valara, njihov kralj. Manve posjeduje moć nad vazduhom. Stvorio je Orlove i njegov pogled vidi sve što se dešava na zemlji. U njegovim dvorovima pojavljuju se duhovi umrlih Vilenjaka, a omiljeni Vilenjaci su mu Vanjari, Vilenjaci svjetlosti, Prvi Rod.

Maglor[uredi | uredi izvor]

Maglor je imaginarni lik iz Gospodara prstenova. Maiglin je sin Feanora. On je bio moćan pjevač , ubrojan u bardove divnog glasa. Zajedno sa ocem Feanorom i sa braćom zakleo se da će goniti Melkora do kraja svijeta zbog Silmarila. Poveo je Noldore iz Neumirućih zemalja u Srednju zemlju. Tamo je osnovao svoje kraljevstvo u Istočnom Belerijandu. Njegovo kraljevstvo je preživjelo poraz u Bici iznenadnog plamena. Međutim, ono je uništeno poslije Bitke nebrojenih suza. Ali, Maglor je preživio. Zatim je učestvovao u dva Rodoubijanja: razaranju Dorijata i razaranja vilin-naselja u Sirionu. Nakon Rata Bijesnih, od njegove braće preživjeli su samo on i Maidros. Oni su, vezani Zakletvom, ukrali dva Silmarila koji su Valari oteli od Morgota. Međutim, Silmarili su ih pekli ogromnim bolom. Maidros se bacio u vulkan, a Maglor je baca svoj Silmaril u more. Nastavio je da luta pored talasa, pjevajući sa bolom i kajanjem.

Maidros[uredi | uredi izvor]

Maidros je najstariji sin Feanora. Zajedno sa svojom braćom i ocem je položio zakletvu da će goniti Melkora, zbog Silmarila, do kraja svijeta. Nakon dolaska iz Neumirućih zemalja u Srednju zemlju, Melkor ga je zarobio poslije Bitke pod zvijezdama i zakačio ga za stijenu u Angbandu. Njegov prijatelj Fingon, sin Fingolfina ga je spasao, ali mu je morao odsjeći desnu ruku da bi ga izvukao iz lanca. Nakon toga, Maidros predaje titulu Vrhovnog kralja Noldora Fingolfinu.Zatim sa svojom braćom stvara svoje kraljevstvo u Istočnom Belerijandu. Iako poražen od Melkora u bici Iznenadnog Plamena, Maidros uspijeva da spase svoje zemlje. Poslije stvara savez vilenjačkih i ljudskih kraljevstvava protiv Melkora. Sukobili su se sa njim u Bici Nebrojenih Suza i doživjeli krvav poraz. Maidros je preživio, ali je njegovo kraljevstvo i kraljevstva njegove braće stradalo. Pobjegao je sa braćom u Lindon. Učestvuje sa braćom u dva Rodoubijanja: u uništenju Dorijata i u pokolju Vilenjaka Siriona. Poslije Rata bijesnih i Melkorovog pada, od Feanorovih sinova prežive samo on ih Maglor. Oni, vezani svojom Zakletvom, kradu Silmarile. Međutim, Silmarili ih peku groznim bolom. Maidros se baca u vulkan, a Maglor u more.

Melijana Maja[uredi | uredi izvor]

Melijana Maja je bila majarski duh. Ona je došla u Srednju Zemlju u Prvom dobu Zvijezdane svijetlosti. U šumama Belerijanda naletjela je na kralja telerskih Vilenjaka Elvea Singola. Odmah su se zaljubili jedno u drugo. Elve je promijenio ime u Tingol što znači Sivi Plašt. Sa dijelom njegovog naroda koji ga je još slijedio Tingol i Melijana stvorili su kraljevstvo Dorijat. Melijana je bacila magiju kojom je štitila Dorijat. Dorijat je ostao bezbijedan sve do Prvog Doba Sunca,kada su Noldori ubili Tingola zato što je posjedovao Silmaril. Melijana je,satrta bolom otišla u Neumiruće Zemlje.

Melkor/Morgoth[uredi | uredi izvor]

Melkor je izmišljeni prvi mračni gospodar iz knjige Silmarilion. Melkor je jedan od Valara. Njegov posjed su tmina i hladnoća. On je podigao zla kraljevstva Utumno i Angbad tokom Prvog Doba Zvijezda i stvorio mnoga zla bića, vampire Orke, Vukodlake, Balroge. Njegove zle legije su harale svijetom. Duga i moćna su bila njegova zla dijela: uništio je Drveće Valara, ukrao Silmarile, ubio je mnoge Vilin gospodare. Iako su ga vilin gospodari bili opsjedali neko vrijeme on ih je porazio. Jedan Silmaril mu je ukrao Beren Ehramion sa vilin devom Lutijenom . Melkora su konačno porazili Valari u Ratu Bijesnih uz pomoć Vilenjaka, Ljudi, Orlova, Patuljaka i Majara. Melkor je istjeran iz krugova svijeta.

Meriadoc Brandybuck[uredi | uredi izvor]

Meriadoc Brandybuck je bio Hobit koji je bio Frodov prijatelj. Zajedno sa njim otišao je u Rivendal i tamo je izabran za člana Družine prstena. Nakon raspada Družine, njega i Peregrina Tooka su zarobili Orci koji su služili Sarumana. Oni su pobjegli u Fangorn i nagovorili Ente da napadnu Izengard. Meriadoc je postao prijatelj Teodena, kralja Rohana. Jahao je sa Rohirimima kada su pošli da spasu Minas Tirit. U bici je, uz pomočć Eowyne ubio Nazgula Vješca-kralja. Nakon što je Sauron uništen, vratio se u Okrug.

N[uredi | uredi izvor]

Nerdanela[uredi | uredi izvor]

Nerdanela je Vilenjakinja koja se pojavljuje u knjizi Silmarilion. Bila je Feanorova žena. Rodila mu je sedam sinova: Maidrosa, Maglora, Kelegorma, Kurufina, Karantira, Amroda i Amrasa. Otac joj je bio Mahtan, veliki kovač. Imala je smeđu kosu i bila je zapaženi skulptor, izrađujući nevjerovatno živopisne kipove ljudi. Bila je dosta smirenije naravi od Feanora, ali nije mogla da kontroliše njegovu narav. Nije pošla sa njim u Srednju zemlju, već je ostala da živi u Valinoru.

Niena[uredi | uredi izvor]

Niena je kraljica Valara.[2] Sestra Mandos i Irmo. Nazvana je Niena Naricaljka. Gospodarica je mrtvih i tuge. Njen muž je Mandos. Nakon što je Drveće Valara spaljeno, ona je dugo plakala nad njim. Iz ugljenisanih ostataka nastali su Sunce i Mjesec. U Knjizi izgubljenih priča, zabilježena su druga imena Nienna-e: Nyenna, Fui (Q: "Noć"), Heskil (Qenya: "Zimska"), Núri (Qenya: "Čeznutljiva"), Qalmë-Tári.

O[uredi | uredi izvor]

Orodret[uredi | uredi izvor]

Orodret je je živio u Prvom dobu sunca. Finarfin je njegov otac. Orodret polazi u Srednju zemlju, podstaknut Feanorovim riječima. Njegov brat Finrod Felagund ga šalje da brani kulu na ostrvu Tol Sirion. Ovdje Orodret ostaje dok Sauron ne zauzme Tol Sirion. Prije nego što će otići na putovanje sa Berenom, Finrod ga određuje kao svog zamjenika. Nakon Finrodove pogibije, Orodret i zvanično postaje kralj Nangotronda. Kada Turin Turambar de facto preuzme svu vlast u Nangotrondu, Orodret ostaje samo titularno kralj. Pogibija Orodretova se dogodila u bici na polju Tumhalad, kada je Nangotrond pao.

P[uredi | uredi izvor]

Peregrin Took[uredi | uredi izvor]

Peregrin Took je bio Hobit, rođen u Trećem Dobu Sunca. Bio je blizak Frodov prijatelj. Krenuo je sa njim na opasno putovanje na kome je trebalo odnijeti Prsten u Rivendal. U Rivendalu je izabran za člana Družine prstena. Nakon što je Gandalf pao u Moriji, nakon raspada družine njega i Merriadoca su zarobili Orci koji su služili Sarumana. Na sreću, uspjeli su da pobjegnu u Fangorn. Tamo su nagovorili Ente da krenu na Izengard. Poslije pada Izengarda, Peregrin je sa vaskrslim Gandalfom odjahao u Minas Tirit. Tamo je postao Čuvar citadele u službi Lorda Denetora. Borio se i u posljednjoj bici pred Crnom kapijom sa Aragornom i tamo je ubio jednog Trola. Aragorn ga je oslobodio dužnosti i otišao je u Okrug.

R[uredi | uredi izvor]

Radagast[uredi | uredi izvor]

Radagast je Majar koji je živio u Valinoru. 1000. godine Trećeg doba sunca je izabran za jednog od Istara i poslat je u Srednju zemlju. Živio je u Mrkoj Šumi. Nije ispunio svoj zadatak borbe protiv Saurona. Bavio se biljem i životinjama. Neizvjesna je njegova sudbina poslije Rata za prsten. Nije otišao nazad u Valinor, ali se ne zna ni njegova sudbina na Srednjoj zemlji u Četvrtom dobu.

S[uredi | uredi izvor]

Sam Gamgee[uredi | uredi izvor]

Sam Gamgee je hobit i vrtlar Froda Bagginsa, koji će s vremenom postati njegov najbliži prijatelj. Sam je vjerno pratio Froda na njegovom putovanju u Mordor i stalno mu je pomagao i cuvao svog gspodara. Ubio je Selobu, džinovskog pauka i kratko vrijeme nosio prsten kada je mislio da je Frodo mrtav. Kada je Sauron pao vratio se u okrug i oženio Rozom Pamuklijom. Kada je ona umrla, otišao je u Neumiruće Zemlje da se pridruži svom gospodaru.

Saruman[uredi | uredi izvor]

Saruman je čarobnjak koji živi u Izengardu. Vremenom je postao zao i Sauronov sluga. Ukrstio je magijama Ljude i Orke. Podigao je vojsku u Izengardu i napao Rohan. Nakon što je poražen u bici kod Helmovog ponora, Etni su napali Izengard i uništili ga. Gandalf je zatim oduzeo Sarumanu moći. U Okrugu ga je ubio sluga Crvjezik nakon što su ga pobijedili Hobiti.

Sauron[uredi | uredi izvor]

Sauron je Melkorov sluga. Poslije pada Melkora on je stvorio svoje zlo kraljevstvo, prevario vilenjake i iskovao prsten moći. Zamalo je ovladao svijetom ali ga je alijansa uništila i otela mu prsten. Kasnije se pojavio kao plamteće oko i ponovo uzdigao Mordor. Međutim nije imao prsten. Sauron je uništen kada je prsten pao u Planinu usuda. Sauron nikada više nije uskrsnuo.

Smaug Zlatni[uredi | uredi izvor]

Smaug Zlatni je najveći Vatreni Zmaj Trećeg Doba. Bljuvao je vatru, upravljao svojim žrtvama hipnozom i imao oklop tvrđi od dijamanta. Gomilao je blaga svojih žrtava. Samo jedan dio njegovih grudi nije bio oklopljen. Došao je u kraljevstvo Samotne Planine i otjerao i poubijao Patuljke. Bard iz Jezergrada je ubio Smauga strijelom pogodivši njegovu slabu tačku - neoklopljeni dio.

Šeloba[uredi | uredi izvor]

Šeloba je ogromni pauk. Ona je živjela u prolazu Kirit Ungola i tamo je jela Orke i ljude. Jednog dana u njenu jazbinu je došao hobit Frodo Bagins i ona ga je uplela u mrežu, ali ga nije ubila. Njega je spasio Semvajs Gemdzi, koji je prvo oslijepio Selobu, a zatim je ubio.

T[uredi | uredi izvor]

Theoden[uredi | uredi izvor]

Kralja Theodena opsjeda Saruman na početku Dvije Kule. No zahvaljujući Gandalfu Bijelom Theoden je iscjeljen a Saruman otjeran. Kralj Theoden umire na kraju Povratka kralja u velikoj bici za spas svijeta Ljudi. Nakon Theodenove smrti očajna je njegova nećakinja. Kralj Theoden je prisutan u razgovoru sa Sarumanom i svjedoči njegovoj smrti u Povratku kralja. Kralj Theoden i njegov prijatelj Gandalf Bijeli pomažu kraljevstvu Gondorskom u bici za spas Ljudi.

Tom Bombadil[uredi | uredi izvor]

Tom Bombadil je gospodar Stare Šume. Izgledao je kao niski, veseli čovjek. U Staroj Šumi nijedno zlo nije moglo da ga dotakne. Bio je oženjen Zlatozrnom, kćeri rijeke. Tom Bombadil je dvaput spasio Froda: od zlog drveta "Starca Vrbe" i utvara Mogila.

Turgon[uredi | uredi izvor]

Turgon je imaginarni lik iz knjige Silmarilion. On je bio Vilenjak, sin Fingolfina. Imao je brata Fingona i sestru Aredelu. Zajedno sa ocem, bratem i sestrom, došao je u Beleriand na početku Prvog doba. Njegova žena Elenve je poginula u prelasku leda Helkarase. Imao je jednu kćerku, Idril Kelebrindal. Valar Ulmo mu je nadahnuo inspiraciju za stvaranje skrivenog kraljevstva Gondolin. Turgon je krenuo sa vojskom Sindara i Noldora, izgradivši Gondolin 116. godine. Gondolin se nalazio u planinama Ehorijata, u zemlji Dortonion. Gondolin je bio skriven, i Turgon je samo jednom poveo svoje ljude u bitku, vodeći 10 000 vojnika u bitku Nirnait Arnoidad. Nakon smrti Fingona, Turgon postaje Uzvišeni kralj Noldora. Gondolin je izdao njegov nećak Maiglin. Melkorove snage su napale i uništile Gondolin 510. godine. Turgon je poginuo braneći svoj grad.

Turin[uredi | uredi izvor]

Turin Turambar je bio sin Hurina, poglavara Edaina u Hitlumu. Njegova majka je bila Morvena Eledvena, od kuće Beorove. U djetinjstvu je imao sestru, nazvanu Lalait. Međutim, ona je umrla kada je Turin imao tri godine zbog crnog vjetra kuge koji je poslao Melkor. Turinov najbolji prijatelj u ovo vrijeme je bio hromi drvosječa Sador. Kada je Turinu bilo osam godina, njegov otac Hurin i njegov stric Huor su otišli u bitku Nirnait Arnoidad. U toj bici Huor je poginuo, a Hurina su zarobile Melkorove sluge. Melkor je pokušao da natjera Hurina da mu oda lokaciju tajnog vilin-kraljevstva Gondolin. Hurin je ovo odbio i prkosio Morgotu Baugliru, te ga je stoga Melkor posadio na veliku stolicu na vrhu planine, prokleo njegovu djecu i naredio mu da gleda njihovu kob.

U[uredi | uredi izvor]

Ulmo[uredi | uredi izvor]

Ulmo je jedan od Valara. Zapovijeda svim vodama rijekama, morima, okeanima, barama. Rijetko se pokazuje. Uzima oblik ogromnog čovjeka sa krunom od algi i trozupcem. Od njegovog glasa odzvanjaju morske dubine.

Z[uredi | uredi izvor]

Zlatozrna[uredi | uredi izvor]

Zlatozrna je žena Toma Bombardila. Imala je dugu zlatnu kosu, bila je vesele naravi i stalno je pjevala. Ona je bila riječni duh. Majka joj je bila rijeka koja je protjecala kroz Staru šumu. Frodo je bio zadivljen ljepotom Zlatozrne.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Silmarilion, J. R. R. Tolkien, Rubikon 2003, 195, 226
  2. ^ "Nienna - Tolkien Gateway". Pristupljeno 28. 10. 2015.