Ustanak Tome Slavena

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ustanak Tome Slavena (821-823) je jedan od najvećih i najozbiljnijih građanskih ratova u historiji Bizantskog carstva. Vodio ga je bizantski vojskovođa, maloazijski Slaven Toma. Za Tomu se navodi da je bio burnoga života. Postojala je dilema da je on bio Jermenin, ali je prevladalo mišljenje da je bio Slaven. Rođen je vjerovatno u temi Armenijakon. Bio je srdačni prijatelj bizantskog cara Leona V Jermenina (813-820). Čim je čuo da je Mihailo II ubio Lava V i obezbjedio sebi prijestolje, Toma se odlučio da digne pobunu. Ustanak je započeo u Maloj Aziji i proširo se širom Carstva. U osnovi ustanka bila je socijalna pobuna protiv lošeg ekonomskog stanja u državi. Toma se proglasio zaštitnikom siromašnih i tako okupio oko sebe veliki broj pristalica. Dodatno to je bio i ustanak čitave provincije koja je bila zapostavljena. Nije izostajao ni vjerski aspekt, jer su ustanici bili protivnici vladajućih ikonoklasta. Uz pomoć Arabljana Toma je osvojio vlast u skoro čitavoj Maloj Aziji. Rat je prenio i na evropskio područje Carstva i opsjeo Carigrad. Trogodišnji uspjesi ipak su splasnuli. Bizantski car Mihailo II je uz pomoć bugarskog hana Omurtaga uspio da uguši ustanak. Toma je opsjedao Carigrad od decembra 821. do proljeća 823., a opsada se završila njegovim porazom i bjekstvom u Arkadiopolj. Tamo je oktobra 823. bio uhvaćen i svirepo mučen i pogubljen.