Zaboravljanje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka(23-02-2012)

Zaboravljanje je suprotan proces od pamćenja i ogleda se u nemogućnosti reprodukcije i retencije učenog sadržaja. Zaboravljanjem nastaju promjene nastale učenjem. Potpunog zaboravljanja nema, jer je sadržaj koji smo učili ostavio izvjesni fiziološki trag u moždanim strukturama, pa se u određenim uvjetima može pobuditi.

O zaboravljanju možemo govoriti kao o normalnom i bolesnom procesu. Pod normalnim procesom podrazumjevamo slabljenje fizioloških tragova u kori mozga. Ono je najveće poslije samog učenja, kasnije sve sporije, pa se zato preporučuje češće obnavljanje sadržaja neposredno iza učenja.

Ebinhaus je izveo eksperiment u kome su ispitanici imali zadatak da pamte besmislene slogove. Eksperimentom je želio utvrditi odnos zaboravljanja i vremena proteklog od učenja.[1]

Ovi podaci su iz njegovog istraživanja:

  • 20 minuta poslije učenja zaboravljeno je 42% sadržaja
  • 1 sat poslije učenja zaboravljeno je 56% sadržaja
  • 9 sati poslije učenja zaboravljeno je 64% sadržaja
  • 1 dan poslije učenja zaboravljeno je 66% sadržaja
  • 2 dana poslije učenja zaboravljeno je 72% sadržaja
  • 6 dana poslije učenja zaboravljeno je 75% sadržaja
  • 1 mjesec poslije učenja zaboravljeno je 79% sadržaja

Zaboravljanje može nastati radi nekih oboljenja mozga, povreda i trovanja. Tako je poznato da kod ljudi koji imaju sklerozu moždanih krvnih sudova, dolazi do zaboravljanja (amnezije).Povrede mozga (potresi) mogu dovesti do tzv. retrogradne amnezije, kada osoba ne može da se sjeti ranijih događaja, čak niti vlastitog imena.Do zaboravljanja mogu dovesti i razna trovanja, npr. ugljik dioksidom i ugljik monoksidom. Uzroci zaboravljanja: 1.postupno gubljenje tragova paćenja-zbog protoka vremena i nekorištenja informacija 2. nemogućnost pronalaženja informacija u dugoročnom pamćenju- informacije treba pohraniti tako da ih što više povezujemo sa starim znanjem 3. potiskivanje ili represija- nemjerno ili nesvijesno zaoravljanje sadržaja koji su nam neugodni 4. interferencija: učenje jednog gradiva ometa učenje drugog pogotovo ako je gradivo slično (treba povećati razmak između učenja)


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Psihologija 3, Refik Čatić, Izdavačka kuća "Svjetlost", Sarajevo, 2008.