ERSTE fondacija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
ERSTE Fondacija

ERSTE Stiftung Logo.jpg


Tip Austrijska privatna fondacija
Godina osnivanja 2003
Sjedište Austrija Beč, Austrija
Porijeklo Pravni nasljednik Prve austrijske štedionice (Erste oesterreichische Spar-Casse), osnovane 1819.
Region Centralna, istočna i jugoistočna Europa
Fokus poslovanja Društveni razvoj, kultura, europske integracije
Metodologija rada Finansiranje operativnog poslovanja i obezbjeđivanje bespovratne novčane pomoći (grantova)
Prihod Najveći pojedinačni dioničar Erste Group Bank AG
Broj zaposlenih Preko 30
Web stranica www.erstestiftung.org

ERSTE fondacija (njem. DIE ERSTE österreichische Spar-Casse Privatstiftung, ili ERSTE Stiftung) je fondacija najveće austrijske štedionice. Nastala je 2003. godine, na temeljima Prve austrijske štedionice (njem. Erste Oesterreichische Spar-Casse), koja je osnovana 1819. godine. Kao fondacija privatne austrijske štedionice, posvećena je opštoj dobrobiti društva. Pored toga, ima i posebnu ulogu kao najveći pojedinačni dioničar Erste Grupe. ERSTE Fondacija koristi profit od svojih dionica kako bi podržala razvoj društva u centralnoj i jugoistočnoj Europi.

Misija fondacije[uredi | uredi izvor]

ERSTE Fondacija je aktivna u centralnoj i jugoistočnoj Europi. Njena misija je zasnovana na ideji štedionice iz XIX vijeka. Ona podržava društveno učešće i aktivizam civilnog društva; teži da udruži ljude i prenese saznanja o skorašnjoj historiji regiona koji je pretrpio dramatične promjene od 1989. godine. Kao aktivna fondacija, razvija lične projekte u okviru tri programa: Društveni razvoj, Kultura i Europa.

Programi[uredi | uredi izvor]

Društveni razvoj[uredi | uredi izvor]

Fondacija podržava razvoj pravednijih, snažnijih društava, u kojima se niko neće osjećati zanemarenim. Iz tog razloga je razvila dvije komplementarne strategije društvenog učešća: integraciju pojedinaca i grupa koje žive na marginama društva i traganje za načinima za ostvarivanje društvenih promjena. Aktivnostima Fondacije se stvaraju podjednake mogućnosti za ljude koji žive u teškim društvenim uslovima i situacijama koje zahtijevaju neodložnu pomoć, kada se radi o obrazovanju i društvenom učešću.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Program koji se bavi kulturom uglavnom je aktivan na međunarodnim, regionalnim projektima, obuhvaćajući istraživanja koja se fokusiraju na vizuelne umjetnosti od 1960-ih godina do danas. Kultura se smatra pokretačkom snagom demokratskog društva, zahvaljujući svojoj sposobnosti da stvara veze između različitih jezičnih i geografskih regija. Rad sa različitim umjetničkim strategijama stvara polje za eksperimentiranje na temu utopija i za prijedloge izvan granica ostvarljivosti svakodnevne politike, kao i za istraživanje mogućnosti različitih umjetničkih pristupa. Zahvaljujući tome, kulturni program promovira nezavisne projekte i one koji se svrstavaju u sektor kulture, pružajući im podršku u resursima i kroz prekogranične kontakte koji se odvijaju preko državnih institucija, kako bi se zaustavio takozvani odliv mozgova.

Europa[uredi | uredi izvor]

Fondacija promovira proces europske integracije pružajući platformu za razmjenu ideja, znanja i inicijativa. Europljani se ohrabruju da žive u skladu sa zajedničkim vrijednostima, da slobodno razmjenjuju ideje, zajedno rade i uče jedni od drugih. Projekti se uglavnom bave uspostavljanjem žive kulture dijaloga. U okruženju u kome se insistira na međusobnim razlikama, ljudima treba omogućiti da iskuse solidarnost, povezanost i saradnju. Projekti anticipiraju realnost ujedinjene Europe i prenose potencijal zajednice, posebno u onim zemljama u kojima, u ovom trenutku, još uvijek nije omogućeno provođenje programa EU. U središtu pažnje su rad sa mladim ljudima, programi za novinare i debate o budućnosti Europe.

Projekti (primjeri)[uredi | uredi izvor]

  • Akademija centralnoeuropskih škola (aces) – prekogranična školska mreža u 15 zemalja centralne i jugoistočne Europe, stvorena radi boljeg razumijevanja europskih vrijednosti i smanjenja predrasuda među mladima.
  • Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost - Stipendije za novinare iz devet balkanskih zemalja, u saradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN) i Fondacijom Robert Boš, dodjeljuju se u cilju jačanja demokratije i slobode govora kroz kvalitetno novinarstvo u medijima.
  • Stipendije ERSTE Fondacije za društveno istraživanje - deset istočnoeuropskih naučnika svake godine dobija stipendiju za detaljnija istraživanja socioloških, demografskih ili društveno-političkih tema u okviru europskog konteksta.
  • Gender Check. Femininost i maskulinost u umjetnosti istočne Europe - prva izložba koja je bila posvećena temi rodnih uloga, ponudivši reprezentativni pregled umjetnosti istočne Europe od 1960-ih. Dvadeset i pet kustosa iz 24 zemlje je sarađivalo na pripremi izložbe u Muzeju moderne umjetnosti u Beču, na kojoj je prikazano preko 400 dijela više od 200 umjetnika. Izložba je prikazana i u Nacionalnoj galeriji Zaketa u Varšavi.
  • KomenskýFond - nazvan po češkom renesansnom pedagogu Janu Komenskom, fond je nastao u saradnji Caritas Austrija i ERSTE Fondacije, osnovan u devet zemalja, u cilju podrške smanjenju siromaštva kroz obrazovanje, posebno za djecu u romskim zajednicama.
  • PATERNS Lectures – ovom serijom predavanja se podržava razvoj novih univerzitetskih kurseva u centralnoj i jugoistočnoj Europi, u oblasti historije umjetnosti, teorije kulture i kulturnih studija. Podržavaju se međunarodne studijske posjete predavača i potiče se međunarodna akademska razmjena kroz mogućnost organiziranja gostujućih predavanja.
  • tranzit.org – nezavisna tranzitna mreža koja djeluje u Austriji, Ceškoj Republici, Mađarskoj i Slovačkoj Republici. Svaka lokalna jedinica Tranzita ima svoj autonomni način rada, sarađivajući na nekoliko umjetničkih projekata i organizirajući predavanja, predstave, diskusije, publikacije, izložbe i istraživanja. Tokom 2010. godine, tim Tranzita je bio jedan od tri tima kustosa za bijenale europske umjetnosti Manifesta 8, koji je održan u španjolskom gradu Mursiji.

Social banking i finansijska inkluzija[uredi | uredi izvor]

Budući da predstavlja fondaciju štedionice, ERSTE Fondacija je posvećena ideji društvene štedionice iz XIX vijeka. Stoga, takozvani social banking ili banke za siromašne i finansijska inkluzija predstavljaju ključne teme u okviru programa pod nazivom Društveni razvoj. Najpoznatiji projekti iz ove oblasti su:

  • Die Zweite Sparkasse (Druga štedionica) - banka za ljude koji sebi ne mogu da dobiju račun ni u jednoj drugoj banci
  • good.bee - organizacija Erste Grupe i ERSTE Fondacije za mikrokreditiranje i društveno poduzetništvo
  • Turneja društvenog preduzetništva 2010 - turneja i radionice održane po europskim gradovima, u cilju promovisanja društvenog poduzetništva u istočnoj Europi, čiji je pokretač Mohammad Yunus.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Nagrada ERSTE Fondacije za društvenu integraciju[uredi | uredi izvor]

Svake druge godine, počevši od 2007. godine, Nagrada ERSTE Fondacije za društvenu integraciju se dodjeljuje za projekte koji uspješno potiču društvenu integraciju ljudi u lokalnim zajednicama. Tokom javnog konkursa, bira se 30 pobjednika među približno 1000 prijavljenih projekata iz 12 zemalja (konkurs iz 2011. godine) koji dobijaju novčane nagrade u ukupnom iznosu od 610.000 eura. Pored toga, nevladinim organizacijama koje dobiju javno priznanje se pruža besplatna PR podrška za rad na projektima, kao i pristup međunarodnoj mreži NVO. Ceremonije dodjele nagrade su do sada održane u Ljubljani (2007), Bukureštu (2009) i Pragu (2011).

Nagrada za kulturu i teoriju “Igor Zabel”[uredi | uredi izvor]

ERSTE Fondacija je 2008. godine ustanovila Nagradu za kulturu i teoriju ”Igor Zabel”. Na ovaj način se podržava djelovanje historičara umjetnosti i teoretičara u regionu centralne i istočne Europe i predstavljaju se saznanja o umjetnosti i kulturi kroz potjecanje sakupljanja i razmjene znanja u oblasti kulture između ‘istoka’ i ‘zapada’. Nagrada je nazvana po slovenskom autoru, umjetničkom kritičaru i kustosu, Igoru Zabelu (1958–2005), višem kustosu Moderne galerije iz Ljubljane, koji je bio zaslužan za uspostavljanje kulturnih veza između istočne i zapadne Europe.

Saradnja sa drugim fondacijama na međunarodnim projektima[uredi | uredi izvor]

Historijat[uredi | uredi izvor]

Korijeni Fondacije sežu do XIX vijeka. Prva austrijska štedionica “Erste österreichische Spar-Casse” je osnovana 1819. godine.[1] Kao rezultat amandmana na austrijski Zakon o štedionicama, “Erste österreichische Spar-Casse” je 1993. godine podijeljena na operativnu banku (Erste Bank AG) i holding kompaniju (DIE ERSTE österreichische Spar-Casse Anteilsverwaltungssparkasse, skraćeno: AVS). Erste Banka, koja je spojena sa GiroCredit Bank AG der Sparkassen, je izašla na berzu 1997. godine i na taj način je AVS postala najveći dioničar kompanije koja je od tada listirana na Bečkoj berzi. AVS je 2003. godine formalno transformirana u DIE ERSTE österreichische Spar-Casse Privatstiftung, skraćeno: ERSTE Stiftung (ERSTE Fondacija), koja je nakon dvije godine započela sa radom.

Prvi veliki projekt je uključio Zweite Wiener Vereins-Sparcasse, odnosno Zweite Sparkasse, koja je osnovana 2006. godine i mrežu Akademije centralnoeuropskih škola (aces), koja je osnovana iste godine. U 2007. godini je održana prva dodjela Nagrade ERSTE Fondacije za društvenu integraciju u Ljubljani i otvaranje prvog konkursa za Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost. Nagrada za kulturu i teoriju “Igor Zabel” i osnivanje organizacije good.bee su uslijedili 2008. godine. U 2009. godini televizijske stanice ORF i 3sat su prve emitirale dokumentarnu TV seriju "Balkan Ekspres (Povratak u Europu)", a Nagrada ERSTE Fondacije za društvenu integraciju je dodijeljena drugi put, na ceremoniji održanoj u Bukureštu. Najveći dosadašnji projekt iz oblasti kulture je predstavljala izložba (Gender Check), otvorena u bečkom muzeju MUMOK, 2010. godine. Iste godine, Turneja društvenog poduzetništva sa Mohammadom Yunusom je obišla šest istočnoeuropskih zemalja, sa ciljem da predstavi koncept društvenog poduzetništva kao oblik održive privredne aktivnosti, u Beču, Bratislavi, Budimpešti, Pragu, Bukureštu i Beogradu. Iste godine, Nagrada za kulturu i teoriju “Igor Zabel” je dodijeljena poljskom historičaru kulture, Pjotru Pjotrovskom, u Barseloni. U 2011. godini, Nagrada ERSTE Fondacije za društvenu integraciju, u svom trećem ciklusu, bila je dodijeljena u Pragu za 34 projekta iz 12 zemalja.

Pravni status[uredi | uredi izvor]

ERSTE Fondacija je fondacija privatne štedionice, kao što je definirano austrijskim Zakonom o štedionicama.

Odbori[uredi | uredi izvor]

Organe Fondacije čine Upravni odbor, Nadzorni odbor i Asocijacija. Asocijacija privatnih štedionica, osnovana 1819. godine, koja ima više od 100 članova, bira članove Nadzornog odbora i imenuje predsjednika odbora. Nadzorni odbor imenuje članove Upravnog odbora i kontrolira rad uprave Fondacije. Upravni odbor rukovodi radom Fondacije i odlučuje o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata, uz pomoć Savjetodavnog odbora koji je sastavljen od međunarodnih eksperata.

Članovi Nadzornog odbora[uredi | uredi izvor]

  • Georg Winckler - predsjedavajući
  • Dietrich Blahut
  • Maximilian Hardegg
  • Bernhard Kainz
  • Heinz Kessler
  • Friedrich Lackner
  • Peter Mitterbauer
  • Johanna Rachinger

Članovi Upravnog odbora[uredi | uredi izvor]

  • Doraja Eberle - predsjedavajuća
  • Richard Wolf - zamjenik predsjedavajuće
  • Franz Karl Prüller
  • Bernhard Spalt

Članovi Savetodavnog odbora[uredi | uredi izvor]

Zaposleni, budžet i projekti[uredi | uredi izvor]

ERSTE Fondacija u 2012. godini ima približno 35 zaposlenih. Fondacija je za finansiranje projekata odobrila sredstva u ukupnom iznosu od 40 miliona eura, u periodu od svog osnivanja 2003. godine do kraja 2010. godine. [2] Tokom ovog perioda, ukupan broj projekata koji je ERSTE Fondacija sprovela i/ili podržala je 548, a od toga je 110 bilo prijavljeno na konkursima. Približno 80 posto godišnjeg budžeta ERSTE Fondacije se ulaže u projekte koji su započeti u okviru tri programa: Društveni razvoj, Kultura i Europa. Preostalih 20 posto sredstava čine grantovi odobreni neprofitnim organizacijama, za finansiranje njihovih projekata.[3]

Članstvo u krovnim organizacijama[uredi | uredi izvor]

  • Centar europskih fondacija[4]
  • Mreža europskih fondacija[5]
  • Udruženje austrijskih privatnih fondacija (Verband österreichischer Privatstiftungen - VÖP)

Biblioteka ERSTE Fondacije[uredi | uredi izvor]

Osnovana 2007. godine, Biblioteka ERSTE Fondacije sakuplja literaturu izdanu mahom na engleskom i njemačkom jeziku. Sadrži približno 5000 naslova i 35 periodičnih časopisa (2012). Teme obuhvataju oblasti umjetnosti, teorije medija i historije, manjina i rodne ravnopravnosti, teorije kulture i kulturne politike, ekonomskog i političkog razvoja, društvenog poduzetništva i bankarstva, inovacija u fondacijama, filantropije, demografije, migracija, obrazovanja i sjećanja. Geografski, zbirka je usredsređena na region centralne i jugoistočne Europe. Biblioteka je otvorena za javnost. Zbirka se može pogledati u prostorijama Fondacije, u zakazanom terminu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ {C. Rapp, N. Rapp-Wimberger: Arbeite, Sammle, Vermehre. Von der ersten Oesterreichischen Spar-Casse zur Erste Bank. Christian Brandstätter Verlag, Vienna 2005, p. 7.}
  2. ^ "Annual reports and fact sheet on the homepage"
  3. ^ "Annual reports of the Foundation"
  4. ^ "European Foundation Centre"
  5. ^ "Network of European Fondations"

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]