Kohorta

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Kohorta je u vrijeme Antičkog Rima bila vojna jedinica koja je funkcionirala kao dio legije. U sastavu jedne kohorte obično je bilo oko 480 legionara uključujući i šest centuriona kao komandire šest centurija koje su činile jednu kohortu. Veličina jedne centurije iznosila je 80 ljudi. U jednoj legiji bilo je deset kohorti a prva je bila dvostruko veća od ostalih devet, odnosno, broj legionara u prvoj kohorti iznosio je oko 900.

Sama riječ potiče od latinske riječi cohors (dvorište) koja je prvobitno označavala zatvoren prostor, zabran (za životinje) a kasnije poprimila i druga značenja: "tjelohranitelj", "gospodstvo" itd.

Historija[uredi | uredi izvor]

Legije su prvobitno bile podijeljene na manipole ali je Gaius Marius u II stoljeću p. n. e. sproveo opsežnu vojnu reformu kojom su uvedene kohorte kao nove formacijske jedinice u okviru legija. Ideje i eksperimetiranje drugačijom organizacijom legija započeli su raniji komandanti poput Scipiona Afrikanusa i dokazali uspješnost podjele legija na kohorte. Marijanskom reformom uvedena je regrutacija svih dobrovoljaca (potrebnih fizičkih osobina) rimskih državljana i Italika. Ratnici su postali profesionalni vojnici, sa dnevnom platom i osiguranom penzijom, najčešće u vidu komada plodne zemlje u kolonijama.

Podjela na manipole imala je taktičke prednosti na teškom terenu dok su kohorte pružale kompaktnost i snagu kakva je rimskoj vojsci sve češće trebala u dolazećim bitkama. Kohorte su brojale oko 600 boraca (kao tri manipole) koji su u stvari ranije bili hastati, principes i triarii.

U jednoj legiji bilo je 10 kohorti označenih brojevima od I do X i sa ukupno 6000 legionara (broj je varirao po epohama). Glavni tip jedinica u njima bila je teška pješadija.

Borbeni razmještaj bio je u tri linije, slično ranijim manipolama raspoređenim naizmjenično, po sistemu šahovskog polja, kako bi legionari iz druge i treće linije lakše prelazili u prvu liniju.

Vrste kohorti[uredi | uredi izvor]

U prvom paragrafu dat je opis tipične kohorte u legiji. U stvarnosti, postojalo je nekoliko vrsta kohorti:

U Rimskoj Imperijalnoj Pretorijanskoj gardi postojale su pojedinačne kohorte snage 500 (cohors quingenaria) ili 1000 (cohors milliaria) ljudi, a bilo je i miješanih pješadijskih i konjičkih jedinica (cohors equitata) i one su skupa egzistirale.

Tu su bile i:

  • Cohors alaria, pomoćna jedinica.
  • Cohors classica, prvobitno popunjavana moreplovcima i mornarima.
  • Cohors equitata, jedinica pomoćne pješadije sa priduženim konjičkim eskadronom.
  • Cohors peditata, jedinica pješadije.
  • Cohors speculatorum, jedinica sačinjena od izviđača koji su čuvali Marka Antonija.
  • Cohors torquata, pomoćna jedinica koja je primila vojno odlikovanje.
  • Cohors tumultuaria (od tumultus - haos), neredovna pomoćna jedinica.

Druge vrste kohorti[uredi | uredi izvor]

Neke paravojne trupe u Rimu sastojale su se od jedne ili više kohorti, ali nijedna nije bila dio neke legije:

  • Devet pretorijanskih kohorti, (ne)čuveni Pretorijanci. Naziv je prvobitno označavao generalove tjelohranitelje u vrijeme Republike. Kasnije je postojala i jedinica imperijalne garde cohors palatina, dvorska jedinica.
  • Cohors togata bila je jedinica Pretorijanske garde u civilnoj odjeći koja je svoje dužnosti obavljala unutar pomeriuma (svetog centralnog dijela glavnog grada u kome je bilo zabranjeno prisustvo naoružanih jedinica).
  • Cohortes urbanae, "gradska kohorta", vojna policija koja je patrolirala glavnim gradom.
  • Cohortes vigilum, "čuvari", jedinica policijskih snaga pri vatrogasnoj brigadi u glavnom gradu.
  • Cohors Germanorum, imperijalni tjelohranitelji regrutovani među Germanima.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: