Legio I Minervia

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Rimska Imperija oko 125. godine, za vrijeme Hadrijanove vladavine. Prema mapi, Legio I Minervia je bila stacionirana oko rijeke Rajne, kod Bona, u tadašnjoj rimskoj provinciji Germania Inferior (Donja Njemačka) od oko 82. godine do IV stoljeća.
Novčić ‘’Denarius’’ u opticaju od 193. godine. Septimius Severus ga je dao iskovati u čast legije Minervia koja je podržala Severusa, tadašnjeg zapovjednika Panonije, u borbi za mjesto imperatora.

Legio I Minervia (Prva Minervina legija) je bio naziv rimske legije koju je prvobitno uspostavio imperator Domicijan oko 82. godine u vojnoj kampanji protiv germanskog plemena Chatti. Naziv Minervia potiče od imena rimske boginje Minerve koja je bila zaštitnica ove legije i za koju je i sam Domicijan bio posebno vezan. Danas postoje pisani tragovi koji dokazuju prisustvo Legio I Minervia u graničnom području oko rijeke Rajne u IV stoljeću. Lik boginje Minerve nalazi se i na amblemu njene legije.

Prvi i glavni logor/utvrda (castrum) Legio I Minervia nalazio se kod historijskog mjesta Bonna (današnji Bonn), u provinciji Germania Inferior. Godine 89. legija je ugušila pobunu guvernera provincije Germania Superior (Gornja Njemačka). To je bio razlog da Domicijan legiji da ime (cognomen) Pia Fidelis Domitiana (lojalna i vjerna Domicijanu) kao znak priznanja za njenu podršku.

Između 101. i 106. godine ova legija se borila pod imperatorom Trajanom u ratu protiv Dačana. Tada je legijom zapovijedao Hadrian i on će kasnije i sam postati imperator. Amblem sa likom boginje Minerve nalazi se i na Trajanovom stubu u Rimu, skupa sa simbolima drugih legija. Nakon ovog rata, Legio Minervia vraća se u svoj matični grad Bonna a sa legijom Legio XXX Ulpia Victrix, stacioniranoj kod obližnje Castra Vetera II (današnji Xanten) grade brojne vojne i druge objekte, čak su vadili i kamen iz kamenoloma.

Iako je pripadala germanskom korpusu i smještena u Bonu, neki dijelovi Legio I Minervia tzv. vexillationes su bili raspoređivani i u drugim područjima Rimske Imperije:

Tokom građanskih ratova u drugom i trećem stoljeću, Legio I Minervia podržavala je pojedine imperatore (svaki od njih joj je dodijelio dodatne nazive (cognomen) koje je legija odbacivala kad bi oni izgubili vlast):

Franci su razorili Bonnu oko 353. godine i od tada se Legio I Minervia više ne pominje u spisima, međutim, nigdje se ne pominje ni podatak o njenom uništenju.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Izvori i vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: