Legio I Minervia

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Rimska Imperija oko 125. godine, za vrijeme Hadrijanove vladavine. Prema mapi, Legio I Minervia je bila stacionirana oko rijeke Rajne, kod Bona, u tadašnjoj rimskoj provinciji Germania Inferior (Donja Njemačka) od oko 82. godine do IV stoljeća.
Novčić ‘’Denarius’’ u opticaju od 193. godine. Septimius Severus ga je dao iskovati u čast legije Minervia koja je podržala Severusa, tadašnjeg zapovjednika Panonije, u borbi za mjesto imperatora.

Legio I Minervia (Prva Minervina legija) je bio naziv rimske legije koju je prvobitno uspostavio imperator Domicijan oko 82. godine u vojnoj kampanji protiv germanskog plemena Chatti. Naziv Minervia potiče od imena rimske boginje Minerve koja je bila zaštitnica ove legije i za koju je i sam Domicijan bio posebno vezan. Danas postoje pisani tragovi koji dokazuju prisustvo Legio I Minervia u graničnom području oko rijeke Rajne u IV stoljeću. Lik boginje Minerve nalazi se i na amblemu njene legije.

Prvi i glavni logor/utvrda (castrum) Legio I Minervia nalazio se kod historijskog mjesta Bonna (današnji Bonn), u provinciji Germania Inferior. Godine 89. legija je ugušila pobunu guvernera provincije Germania Superior (Gornja Njemačka). To je bio razlog da Domicijan legiji da ime (cognomen) Pia Fidelis Domitiana (lojalna i vjerna Domicijanu) kao znak priznanja za njenu podršku.

Između 101. i 106. godine ova legija se borila pod imperatorom Trajanom u ratu protiv Dačana. Tada je legijom zapovijedao Hadrian i on će kasnije i sam postati imperator. Amblem sa likom boginje Minerve nalazi se i na Trajanovom stubu u Rimu, skupa sa simbolima drugih legija. Nakon ovog rata, Legio Minervia vraća se u svoj matični grad Bonna a sa legijom Legio XXX Ulpia Victrix, stacioniranoj kod obližnje Castra Vetera II (današnji Xanten) grade brojne vojne i druge objekte, čak su vadili i kamen iz kamenoloma.

Iako je pripadala germanskom korpusu i smještena u Bonu, neki dijelovi Legio I Minervia tzv. vexillationes su bili raspoređivani i u drugim područjima Rimske Imperije:

Tokom građanskih ratova u drugom i trećem stoljeću, Legio I Minervia podržavala je pojedine imperatore (svaki od njih joj je dodijelio dodatne nazive (cognomen) koje je legija odbacivala kad bi oni izgubili vlast):

Franci su razorili Bonnu oko 353. godine i od tada se Legio I Minervia više ne pominje u spisima, međutim, nigdje se ne pominje ni podatak o njenom uništenju.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Izvori i vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: