Legio VII Gemina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa Iberijskog poluostrva, sa situacijom iz 125. godine, za vrijeme vladavine Hadriana. Legio VII Gemina je bila stacionirana u Castra Legionis (današnja Španija), od 75. godine do kraja IV stoljeća.

Legio VII Gemina (blizankinja) je bila rimska legija formirana 69. godine, u godini četiri imperatora. Naime, tadašnji guverner rimske provincije Hispania Tarraconensis, Galba, regrutovao je Legio VII Gemina kako bi marširala na Rim i učestvovala u njegovoj pobuni protiv Nerona. Tada se zvala samo Sedma. Atribut Gemina dobila je nakon što su njenim redovima pridruženi ostaci jedne od legija iz Germanije, moguće je da se radilo o Legio I Germanica.[1] Ime legije "Gemina" - blizankinja - znači da je bila posvećena osnivačima Rima, po predanju, to su bili Romul i Rem.

Tacit je ovu legiju zvao "Galbiana", kako bi napravio razliku od starije (također Sedme), Legio VII Claudia, međutim, taj naziv nije pronađen nigdje drugo.

Između 86. i 89. godine, Legijom je komandovao budući imperator Trajan.[2]

Nakon njene službe u Panoniji i Gornjoj Germaniji, gdje je zaradila i novi cognomen - Felix, Vespazijan je naredio da se Legija razmjesti u provinciju Hispania Tarraconensis (na području današnjeg Leóna (Španija) kako bi nadomjestila odlazak Legio VI Victrix i Legio X Gemina u Germaniju[3] i tu je ostala do kraja IV stoljeća.[4]

Dakle, Legio VII Gemina je na području Španije ostala stoljećima. Tokom tog vremena njeni legionari su često bili upućivani na čuvanje važnih puteva i naselja. U vrijeme ratova, pojedine jedice bile su slane i na granice Imperije.[5]

Dio Legije, od oko 1000 legionara, bio je raspoređen u Britaniji 119. godine. Legionari su imali zadatak da sprječavaju upade sa sjevera. Moguće je da su učestvovali i u izgradnji Hadrijanovog zida.[5]

Sredinom II stoljeća, legionari iz Sedme bili su aktivni i Mauritaniji, u borbama protiv Maura, koji su iskazivali značajnu agresivnost i upadali čak i u Andaluziju.

Poznato je da je Legio VII Gemina još uvijek bila na području Leóna krajem IV stoljeća. Kada su Vizigoti i Vandali okupirali Španiju 409. godine vjerovatno je ova legija bila pobijeđena i raspuštena.[5]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Cezar B.C. iii. 3
  2. ^ Julian Bennett, Trajan Optimus Princeps, 2nd Ed, Routledge, 1997, str. 25
  3. ^ Tacitus Hist. ii. 11, 67, 86, iii. 7, 10, 21-25, iv. 39; Inscr. ap. Gruter, str. 245, br. 2.
  4. ^ Rabanal Alonso, Manuel Abilio (koord.) (1999). La Historia de León, Vol. 1: Prehistoria y Edad Antigua (jezik: španski). Universidad de León. str. 192. ISBN 84-7719-817-9. Pristupljeno 18. 11. 2013. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |trans_title= (pomoć)
  5. ^ a b c "Legio I Minervia". Livius.org Articles on ancient history. Pristupljeno 25. 5. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]