Tribunus militum

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Lijevo: tribun

Tribunus militum je naziv oficira u rimskoj vojsci koji su istovremeno bili i zvaničnici rimske države. Tribuni u profesionalnoj vojsci nisu imali precizno određene dužnosti. Izvršavali su one zadatke koje bi im izdao legat. Smatra se da je njihov "čin" bio ekvivalentan činu pukovnika u savremenim vojskama.

Historija[uredi | uredi izvor]

U vrijeme Rimske epublike, svaka legija je imala šest tribuna. Stvaran autoritet su imala dvojica s da su se sva šestorica rotirala na komandnim pozicijama. Tribune je imenovao Senat i dovoljan uslov je bio da kandidat pripada klasi senatora (nije morao imati relevantne vojne kvalifikacije). Osim toga, u vrijeme rane Republike, Senat je mogao odlučiti da li će nominirati konzule (funkcija koju su imali samo patriciji) ili vojne tribune (od kojih je barem jedan mogao biti plebejac). U tim slučajevima, historijski izvori ih nazivaju tribunus militum consulari potestate - vojni tribuni sa ovlaštenjima konzula. Razlozi za ovako nešto nisu sasvim jasni a historičar Livije to pripisuje klasnoj borbi u Rimu; patriciji su uglavnom insistirali na biranju konzula a plebejci na biranju vojnih tribuna. Nakon 366. godine p. n. e. ovakva je praksa prestala. Kao i Senat, i narodna skupština imala je mogućnost biranja jednog tribuna kojeg su nazivali tribunus militum a populo - narodni vojni tribun.

Historičar Polibije navodi da se svake godine biralo 24 tribuna (mladića u drugoj polovini dvadesetih godina života), od kojih 14 sa pet gdina provednih u službi a preostalih 10 sa deset godina u službi.

Nakon vojne reforme koju je u I stoljeću p. n. e. sproveo Gajus Marijus i profesionalizirao rimsku vojsku, legijama su komandovali legati. I dalje je bilo šest tribuna po legiji (ali sa nešto izmijenjim dužnostima i odgovornostima); hijerarhijski neposredno ispod legata bio je tribunus lacticlavius, jedan od mladića iz senatorske klase koji je posmatrao i učio od legata, a zatim pet tribunus angusticlavius koji su bili "vitezovi" iz konjičke klase i to sa određenim vojničkim iskustvom.

Za vrijeme Imperije tribuni su imali ulogu visokih oficira. Mladi Rimljanin je nakon službe kao tribunus lacticlavius mogao nastaviti karijeru u politici. Što se tiče tribunus angusticlavius u vrijeme od vladavine Klaudija, oni su zauzimali drugo mjesto u militiae equestris kaa podređeni Praefectus cohortis - prefektu pomoćne kohorte a nadređeni Praefectus alae - prefektu krila.

Tribunus lacticlavius su dobili ime po širokoj traci purpurne boje koja je bila prišivena na rub toge dok je kod tribunus angusticlavius traka bila uža.

Izvori i vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]