Morski ježevi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Morski ježevi
(Razred Echinoidea ili morskih ježeva)
Vremenski raspon:
OrdovicijSadašnjost
Tripneustes ventricosus i Echinometra viridis
Sistematika
CarstvoAnimalia
PotcarstvoEumetazoa
NatkoljenoDeuterostomia
KoljenoEchinodermata
RazredEchinoidea
Leske, 1778
Vidi Taksonomija

Morski ježevi su beskičmenjaci iz koljena Echinodermata, razred Echinoidea.

Morski ježevi su jastučastog oblika, bez drške,ali zato imaju mnogobrojne bodlje i cjevaste nožice, koje se završavaju sisaljkama. U centru trbušnog kruga su usta. Kod morskih ježeva postoji složeni aparat za žvakanje - tzv. „Aristotelova lampa“. Tijelo im je zaštićeno skeletom koji je smješten u koži (egzoskelet). Sastavljen je od krečnjačkih pločica povezanih u oklopnu ljušturu. Bodlje im mogu završavati sa otrovnim mješkom ili im mogu biti mehke i kratke. Te vrste žive zarivene u pijesak. Mogu imati različit oblik.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Morski ježevi s donje strane tijela imaju usta u kojima se nalazi pet zubića. Oko usta je i pet pari usnih nožica, hemijskih čula za odabir hrane. Oko usta nalazi se i pet busenastih struktura za disanje. Kroz rupice u pločicama, u pet pravilnih dvoredova, prolaze prionjive nožice uz čiju pomoć se ljepljivi vrhovi nožica hvataju za podlogu. Dvostruki redovi završavaju na gornjoj (apikalnoj) strani s jednom čulnom nožicom. Na tjelesnoj površini nalaze se mnogobrojni sitni privjesci, štipaljke, a crijevni otvor nalazi se sa gornje strane.[2]

Stanište morskih ježeva najčešće su kamenita i pješčana dna i livade morskih cvjetnica. Vrste nepravilnog oblika, pretežno žive u vanevropskim morima, mnogi i na velikim dubinama.

Morski ježevu hrane se algama i uginulim organizmima koje nanose morske struje; pretežno su biljojedi, ali među njima ima i grabljivica.

Prirodni neprijatelji su im ribe, morske zvijezde i rakovi. Najviše stradaju od parazitskih protozoa, nematoda, kopepoda i drugih bentoskih životinja.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Morski ježevi su gonohoristi, tj. imaju odvojene spolove.Rasplodni organi morskih ježeva nalaze se u tjelesnoj šupljini u međuprostorima radijalnih nizova pločica, s vršne strane. Spolni proizvodi izlaze direktno u vodu, što znači da ih karakterizira vanjska oplodnja. Stvaraju milionne jajašaca. Mlade čuvaju jedino arktički oblici.[2]

Taksonomija[uredi | uredi izvor]

Dosad je oznato je oko 800 vrsta morskih ježeva. U [[Jadran|Jadranskome moru najćešći su: Cidaris cidaris, Stylocidaris affinis, Arbacia lixula Sphaerechinus granularis, Echinus melo, Psammechinus microtuberculatus), Paracentrotus lividus. Od morskih ježeva nepravilnog oblika, tu žive:Echinocyamus pusillus i Spatangus purpureus).[2]

{div col end}}

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hoell, H.V., Doyen, J.T. & Purcell, A.H. (1998). Introduction to Biology and Diversity, 2nd ed. Oxford University Press. str. 392–394. ISBN 978-0-19-510033-4.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ a b c Raven P. H., Johanson G. B. (1999). Biology. WCB/McGraw–Hill, New York.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]