Polenova cijev
Polenova cijev je cijev kroz koju sperma iz polena dospijeva u jajnu ćeliju, a oplođena biljka tvori sjemena.
Kod većine sjemenjača djeluje kao prolazni put. Prenosi ćelije sperme iz polenovog zrna, od žiga tučka (u cvjetnica) do ovula u podnožju tučka. Kao i paprati, druge bazne kopnene biljke i mnoge alge, neke gimnosperme imaju flagelatne spermatozoide, koji plivaju kroz vodenastu tekućinu da oplode jajne ćelije.[1][2]
U angiospermi polenova cijev klija zrna i raste cijelom dužinom kroz žig, vrat, jajnik i ovulu da bi stigla do jaja. U kukuruzu ta pojedinačna ćelija može narasti duže od 12 inča da pređe dužinu vrata. Spermiji sami po sebi nisu pokretni i nose se u cijevi. Kad vrh cijevi dođe do jajeta, rasprsne se i oslobađa dva spermatozoida što dovodi do "dvostruke oplodnje". Jedna spermalna ćelija spaja se s a jajnom ćelijom kako bi se stvorio embrion nove biljke, dok se druga ujedinjuje sa centralnom ćelijom (polarnim jedrima), da bi se stvorio endosperm sjemena. Endosperm je bogat skrobom, proteinima i uljima i glavni je izvor ljudske hrane (npr. [pšenica], ječam, raž, zob, kukuruz)
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- ^ Dahlgren, R.M.; Clifford, H.T.; Yeo, P.F. (1985). The families of the monocotyledons. Berlin: Springer-Verlag. ISBN 978-3-642-64903-5. Pristupljeno 10. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Polenova cijev |
| Discipline | |
|---|---|
| |
| Rast i habitus (izgled) | |
| Razmnožavanje | |
| Taksonomija biljaka | |
| Primjena | |
| |
