Prevent grupacija
| Prevent Group | |
|---|---|
| Vrsta | Privatno |
| Industrija | Dobavljačka industrija |
| Osnovano | 1952 |
| Ključne osobe | Nijaz Hastor (vlasnik) |
| Proizvodi | Automobilski komponenti, namještaj, moda i brodovi |
| Prihod | 577,87 miliona eura (2014) |
| Vlasnik | Nijaz Hastor |
| Zaposleni | 14000 |
| Divizije | moda, namještaj, tekstilna industrija, metal |
| Veb-sajt | prevent.ba preventgroup.com |
Prevent grupacija je međunarodni koncern proizvođača autoprevslaka, namještaja, kočionih diskova, zaštitne opreme, automobilskih komponenata i brodova u vlasništvu bosanskohercegovačkog biznismena Nijaza Hastora. Sa oko 14.000 zaposlenih prihoduje godišnje 897,6 miliona KM (Stanje 2014). Prevent grupacija ima preduzeća u ukupno 10 zemalja u Evropi, Južnoj Americi i Aziji.[1][2]
Historija i razvoj
[uredi | uredi izvor]Osnivanje i širenje na tržište Njemačke
[uredi | uredi izvor]1952. godine su šest muškaraca iz Slovenj Gradeca osnovali gradsku sedlarnicu, koja je 1969. godine preimenovana u Prevent. Samo pet godina kasnije, počeli su se isporučivati dijelovi za Volkswagen. 1992. godine, godinu dana nakon sticanja nezavisnosti Slovenije od Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ), Prevent je otvorio fabriku u njemačkom gradu Wolfsburg, nedaleko od tvornica VW-a.[3]
Širenje na tržište Bosne i Hercegovine
1999. godine Prevent Group je počela sa proizvodnjom autoprevslaka u Bosni i Hercegovini, a 2001. godine je osnovan prvi proizvodni pogon u Zenici. Do danas Prevent je se raširio na ukupno 15 lokacija širom Bosne i Hercegovine, gdje zapošlajva oko 6500 radnika. Te fabrike se nalaze u Visokom, Goraždu, Bugojnu, Tomislavgradu, Velikoj Kladuši, Sarajevu, Zenici, Srebrenici, Travniku, Tešnju i Ključu.
Prevent je ulaskom na bosanskohercegovačko tržište prvo počeo proizvoditi autoprevslake, ali je otvorenjem proizvodnog pogona u Tešnju 2003. godine počeo i da se bavi proizvodnjom autodijelova. Kasnije, Prevent je počeo otvorenjem tvornica u Goraždu 2008. i 2009. godine proizvoditi sigurnosnu opremu i čamce. Samo tri godine kasnije, Prevent se počeo baviti i proizvodnjom autokomponenti u Bosni i Hercegovini, za šta je izgrađena nova fabrika u Srebrenici. 2016. godine, Prevent grupacija je kupila dvije firme za proizvodnju obuće u Bugojnu. U istoj godini Prevent je i preuzeo ilijašku željezaru, gdje bi se prema izvorima Slobodne Bosne trebale proizvoditi diskovi za kočnice.[4][5][6]
Osim proizvodnje, Prevent grupacija je osnivanjem ASA Auto 1995. godine osnovala ASA Group, privatni poslovni sistem koji svojim klijentima nudi bankarske i finansijske usluge, poslovno savjetovanje, te se bavi prodajom automobila.[7]
Ostala tržišta
[uredi | uredi izvor]Hrvatska
[uredi | uredi izvor]2005. godine Prevent grupacija preuzela je AD Brodovi Split, čime je tada ušla u proizvodnju jahti, od kojih je Salona 37 2007. godine imenovana za "Boat of the year award".[8]
Južna Amerika
[uredi | uredi izvor]
2015. godine Prevent grupacija je preuzela tvornice njemačke kompanije Keiper u Brazilu, u kojima se proizvode autoprevslake za Volkswagen. Tim potezom, Prevent je ušao na tržište južne amerike i postao opsrkrbljivač VW-ovih tvornica u Brazilu.[9]
Kontroverze i krize
[uredi | uredi izvor]Kriza nakon globalne finansijske krize 2008.
[uredi | uredi izvor]Svjetska finansijska kriza 2008. godine imao je i puno uticaja na poslovanje Prevent grupacije. Najveći gubitak nje je bila propast slovenskog Prevent Global-a, koji je zbog sve manjeg broja narudžbi i neuspjelog pronalaska strateškog partnera 2010. godine morao proglasiti stečaj.[10][11]
Prevent grupacija i Prevent Global su za sebe nezavisna preduzeća. Međutim, partneri Prevent grupacije su reagovali zastrašujuće, pa je tadašnji direktor Prevent grupacije Kenan Hastor, sin Nijaza Hastora, tada slao javno saopštenje partnerima.[12]
Problemi sa Fiat-Chryslerom i VW-om
[uredi | uredi izvor]U maju 2016. godine moralo je doći do privremenog stopiranja proizvodnje brazilskim pogonima Fiat-Chryslera i VW-a. Razlog zato je bilo neslaganje kod finansijskog pregovora. Kod Fiat-Chryslera tri fabrike nisu mogle proizvoditi, pa je se 20.000 radnika poslato u prinudni odmor. U tvornicama VW-a nije moglo biti proizvedeno 5000 vozila.[13]
To neslaganje je se u augstu prenjielo i na Njemačku, gdje su CarTrim i ES Automobilguss, firme kćerke Prevent grupacije, zaustavili isporuku dijelova Volkswagenu, što je dovelo do stopiranja proizvodnje za jednu sedmicu i slanje 30.000 radnika na prinudni odmor. Krajem augusta su se Prevent i Volkswagen dogovorila za produženje isporuke dijelova za još šest godina.[14]
Međutim, taj dogovor ne obuhvata i fabrike u Brazilu, gdje Volkswagen i Prevent problem rješavaju sudskim putem.[15]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Prevent BH - Kompanija". www.prevent.ba. Pristupljeno 24. 12. 2016.
- ^ Niklas, Robert Becker, Oskar Borek, Erik (12. 5. 2015). "Home". www.preventgroup.com (jezik: njemački). Arhivirano s originala, 7. 1. 2017. Pristupljeno 24. 12. 2016.
- ^ "Automobilindustrie ｜ Oaklins Germany". www.oaklins.com. Pristupljeno 24. 12. 2016.
- ^ "Prevent Grupacija preuzela dvije kompanije u Bugojnu". Klix.ba. Pristupljeno 24. 12. 2016.
- ^ "Veliki planovi Prevent grupacije - TKT i Elka biće najveći proizvođači kablova u jugoistočnoj Evropi". Pristupljeno 24. 12. 2016.
- ^ "POVRATAK TEŠKE INDUSTRIJE: Prevent u Ilijašu izgradio najmoderniju livnicu u Evropi. Bili smo u posjeti..." slobodna-bosna.ba. Pristupljeno 24. 12. 2016.
- ^ User, Super. "ASA Group - O nama". www.asa.ba. Arhivirano s originala, 8. 12. 2016. Pristupljeno 24. 12. 2016.
- ^ "Salona 37: 2007 Cruiser/Racer of the Year". www.sailingworld.com. Arhivirano s originala, 31. 10. 2016. Pristupljeno 24. 12. 2016.
- ^ www.juve.de, JUVE -. "Autositze: Prevent sichert sich mit Willkie Südamerika-Geschäft von Keiper « JUVE". www.juve.de. Pristupljeno 24. 12. 2016.
- ^ m.b.H., STANDARD Verlagsgesellschaft. "Prevent geht in Konkurs". derStandard.at. Pristupljeno 24. 12. 2016.
- ^ m.b.H., STANDARD Verlagsgesellschaft. "Boxmark soll Prevent übernehmen". derStandard.at. Pristupljeno 24. 12. 2016.
- ^ Automobilwoche. "| Automobilwoche". Pristupljeno 24. 12. 2016.
- ^ "Volkswagen und Fiat legen ihre Produktion in Brasilien temporär still". www.xing.com. Arhivirano s originala, 11. 2. 2021. Pristupljeno 24. 12. 2016.
- ^ "Die teuren Folgen des Streits". Pristupljeno 24. 12. 2016.
- ^ "Volkswagen: Streit mit Prevent geht in Brasilien weiter - manager magazin". manager magazin. Pristupljeno 24. 12. 2016.