Rusko-japanski rat

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Rusko-japanski rat
DatumOd 2. februara 1904. do 5. septembra 1905.
LokacijaMandžurija i Žuto more
PovodJapanski napad na rusku luku Port Arthur.
IshodPobjeda Japana, mir u Portsmouthu
Sukobljene strane
Rusija Rusija
Crna Gora
Japan Japan
Komandanti
Rusija Aleksey Kuropatkin
Rusija Stepan Makarov
Japan Oyama Iwao
Japan Heihachiro Togo
Žrtve

od 40.000-70.000 poginulih
oko 47.000 poginulih
do 80.000 uključujući umrle od bolesti

Rusko-japanski rat je vojni sukob koji se odvijao 1904. i 1905. Uzrok rata bila je težnja za prevlast nad Mandžurijom i Korejom. Najveće poprište rata je bila južna Mandžurija, tačnije poluostrva Ljaotung i Mukden u Kini. Pomorski rat se odvijao u Žutom moru i morima oko Koreje i Japana. Rat je započeo Japan, pošto je Rusija odbijala da mu preda sjevernu Koreju.

U ratu sa Japanom koji je uslijedio ruska vojska je doživjela težak poraz. Izgubila je pacifičku i baltičku flotu. Na taj način izmijenio se balans snaga u Istočnoj Aziji. Japan je postao nova svjetska sila. Porazi su u Rusiji izazvali veliko narodno nezadovoljstvo neefikasnom carskom i autokratskom vlašću. Ti događaji doveli su do ruske revolucije 1905.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Osim Rusije i Japana Crna Gora je bila treća zemlja koja se zvanično borila u ovom ratu. Njena objava rata Japanu je bila više deklarativne prirode, kao gesta zahvalnosti za rusku pomoć tokom borbe Crne Gore protiv Osmanlijskog Carstva. Ipak, zbog logističkih razloga i velike razdaljine, stvarna pomoć Crne Gore svela se na Crnogorce koji su se eventualno borili u okviru ruskih snaga.



Nedovršeni članak Rusko-japanski rat koji govori o ratu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.