Sadeq Hedayat

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Sadeq Hedayat
Example alt text
Rođenje 17. februar 1903.
Teheran, Iran
Smrt 9. april 1951.
Pariz, Francuska

Sadegh (ili Sadeq) Hedayat (perzijski: صادق هدایت; 17 februar 1903, Teheran — 9 april 1951, Pariz, Francuska) je najznačajniji moderni pisac romana i kratke priče. Svi njegovi radovi su zabranjeni u Iranu od novembra 2006.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u aristokratskoj porodici u Teheranu i školovao se u francuskoj srednjoj školi Lycée Français. 1925. je sa par najboljih studenata putovao u Evropu zbog nastavka svog školovanja. Tu je prvo počeo proučavati stomatologiju pa je to napustio i upisao inžinjerstvo. Nakon četiri godine u Francuskoj i Belgiji vratio se u Iran gdje se bavio raznim kratkotrajnim poslovima.

Čitav svoj život posvetio je proučavanju zapadnjačke literature i iranske hisorije i folklora. Najviše su ga zanimala djela Guy de Maupassanta, Anton Čehova, Rainer Maria Rilke, Edgar Allan Poea i Franz Kafkae. Iako se pisanjem bavio jako kratko njegov opus uključuje značajan broj kratkih priča, dvije historijske drame, putopis, zbirku satiričkih parodija i skečeva, literarne kritike, studije o perzijskom folkloru te prevode sa staroperzijskog i francuskog. Nema sumnje da je bio najmoderniji od svih modernih iranskih pisaca.

U svojim poznim godinama osjećajući socio-političke probleme svoga vremena počeo je napadati monarhiju i vjerske predstavnike smatrajući ih dvama osnovnim razlozima iranskog desetkovanja. Kroz svoje priče pokušao je slomiti sljepoću i gluhoću nacije prema zloupotrebama ove dvije sile. Osjećajući se odbačenim od svoje okoline i svojih savremenika napisao je knjigu "Kafkina poruka" u kojoj se osjeća melanholija i očaj koju poznaju samo oni podloženi diskriminaciji i konstantnom odbijanju.

Njegovo najznačajnije djelo je kratka priča "Slijepa sova" 1937. Nazivaju je "jednim od najznačajnijih literarnih djela perzijskog jezika". (S. A. Quidsu).

Svoj život je skončao gasom i sahranjen je na Père Lachaise groblju.

Trenutna cenzura[uredi | uredi izvor]

Zabilježeno je povećanje napada na njegova djela u Evropi od strane političkih islamista, a mnoge od njegovih djela, posebno "Hadži aga" i "Slijepa sova" se više ne prodaju u francuskim knjižarama. Ove dvije knjige su bile zabranjene na teheranskom internacionalnom sajmu knjige 2005. "Slijepa sova" ima dosta Hindu i Budističke ideologije, dok se "Hadži aga" bavi socijalnim prilikama u obrazovanju iranske populacije.

Da bi ljudi bili poslušni moraju biti gladni, praznovjerni i nepismeni. Ako dijete običnog trgovca u radnji postane pismeno, ono ne samo da će kritikovati moj govor nego će izgovarati riječi koje ja ne razumijem... Šta će se desiti ako se dijete prodavača stočne hrane pokaže inteligentno i sposobno - a moje, sin hadžije pokaže se lijenim i neozbiljnim.

U novembru 2006 sva Hedayatova djela su zabranjena u Iranu kao dio procesa čišćenja.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: