Voyager 1

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Konstrukcija Voyager letjelice

Voyager 1 je svemirska sonda lansirana u cilju proučavanjavanjskih gasovitih planeta i dalje. Lansirana je 5. septembra 1977., i do danas još uvijek aktivna. Pri lansiranju je imala masu od 815 kg. Posjetila je planete Jupiter i Saturn i snimila ove planete i njihove satelite.

Voyager je trenutno od Zemlje najdalji objekt koji je čovjek napravio[1]. Voyager 1 je prešao u područje gdje uticaj Sunca polako prestaje, a zamjenjuje ga uticaj ogromnog međuzvjezdanog prostora.

Primarni ciljevi Voyagera 1 su bile planete Jupiter, Saturn i njihovi mjeseci i prstenovi. Trenutna misija mu je mjerenje čestica sunčevog vjetra, kao i istraživanje međuzvjezdanog područja. Obje sonde Voyager imaju radio-termalne generatore (generatore na bazi termalne energije radijacije izotopa), koji su daleko premašili zamišljeni životni vijek. Očekuje se da će praviti dovoljno energije za komunikaciju sa Zemljom do 2020. godine.

Planiranje misije i lansiranje[uredi | uredi izvor]

Ulazak Voyagera 1 u Heliopauzu

Voyager 1 je prvobitno bio planiran kao misija u sklopu programa Mariner, kao misija "Mariner 11". Bio je dizajniran da iskoristi tada novu tehniku gravitacijske praćke. Sretnom slučajnošću razvoj interplanetarnih sondi dogodio se kad i položaj planeta zvan Grand Tour. Grand Tour je povezana serija gravitacijskih uticaja, koja je omogućila da sa minimalnim gorivom potrebnim za ispravke kursa bude omogućena posjeta svim četirima plinovitim divovima (Jupiter, Saturn, Urani Neptun). Identične sonde Voyager 1 i Voyager 2 su bile dizajnirane s tim na umu, a njihovo lansiranje je bilo tempirano da se iskoriste te okolnosti.

Voyager 1 je lansiran 5. septembra 1977. od NASA-e iz Cape Canaverala na raketi Titan IIIE Centaur, nešto kasnije nego njegov sestrinski brod Voyager 2. Uprkos tome što je lansiran poslije Voyagera 2, Voyager 1 je poslan na bržoj putanji pa je prije stigao do Jupitera i Saturna.

Istraživanje[uredi | uredi izvor]

Voyagerovi instrumenti[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Jupiter[uredi | uredi izvor]

Voyager 1 je počeo s fotografisanjem Jupitera u januaru 1979. Njegov najbliži prelet Jupiteru je bio 5. 3. 1979., na udaljenosti od 349,000 kilometara od njegovog središta. Zbog veće rezolucije omogućene blizinom, većina posmatranja mjeseca, prstena, magnetskih polja i radijacije Jupiterovog sustava je napravljena u dvodnevnom preiodu najbližeg preleta. Fotografisanje planeta je završilo u aprilu.

Sonde Voyager su otkrile mnoga važna saznanja o Jupiteru i njegovim satelitima. Najiznenađujuće je bilo otkriće o postojanju vulkanske aktivnosti na mjesecu Io, koja nije bila primijećena sa Zemlje i sondama Pioneer 10 i Pioneer 11.

Saturn[uredi | uredi izvor]

Uz gravitacijsku pomoć Jupitera sonda je krenula u posjetu Saturnu. Voyageov prelet Saturna bio je u novembru 1980., sa najbližim prilazom 12. novembra kad je došao na blizinu od 124,000 kilometara od najviših oblaka planete. Sonda je primijetila kompleksne strukture u Saturnovim prstenima i proučila atmosfere Saturna i mjeseca Titana. Zbog prijašnjih otkrića o tankoj atmosferi na Titanu kontrolori misije u "Jet Propulsion Laboratory" odlučili su da Voyager 1 napravi bliski prilaz Titanu i prekine Grand Tour. Titanova gravitacija je izazvala dodatni gravitacijski zamah koja je Voyager 1 izbacila iz ekliptičke ravni, čime je završena njegova planetarna naučna misija.

Dalje istraživanje Sunčevog sistema[uredi | uredi izvor]

Voyager traga za heliopauzom, područjem u kojem sunčev vjetar biva zaustavljen od međuzvjezdanog materijala.

Proputovane udaljenosti[uredi | uredi izvor]

U maju 2008. Voyager 1 je bio na udaljenosti od 15,92 milijardi kilometara od Sunca. Na ovoj udaljenosti svjetlosti treba oko 14,7 sati da dođe do Zemlje. Prema podacima iz maja 2007. sonda je putovala brzinom od 17,1 kilometara u sekundi relativno prema suncu. (3.6 AU u godini), 10% brže od Voyagera 2. Sonda ne ide prema nekoj određenoj zvijezdi.

Galerija[uredi | uredi izvor]


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: