Cassini-Huygens

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Cassini–Huygens
Cassini Saturn Orbit Insertion.jpg
Umjetnički prikaz letjelice Cassini
Organizacija NASA/ESA/ASI
Misija Tip Prelet, orbiter i mehko spuštanje
Preletio pored Jupitera, Venere, Zemlje, saturnovih satelita
Satelit Saturna

Letjelica Cassini je lansirana sa Zemlje na putovanje do Saturna i njegovih satelita dugo sedam godina. Na sebi nosi ESA-inu sondu Huygens koja se spustila na Titan (mjesec) i poslala mnoštvo podataka.

Letjelica[uredi | uredi izvor]

Slika tla Titana

Cassini je vrlo teška letjelica. Ima masu od čak 5774 kg. Jedine letjelice teže od nje bile su Phobos 1 i Phobos 2. Više od 50% mase letjelice otpada na gorivo. Dimenzije su letjelice: 6,7 m (visina) x 4 m (širina). Cassini i Huygens gotovo su neaktivni na putu do Saturna. Izvode samo provjere sistema i cijele letjelice.

Huygens[uredi | uredi izvor]

Uvod[uredi | uredi izvor]

Huygens je ESA-ina sonda koja je 1.jula 2004.[1] na orbiteru Cassini stigla do Saturna te je kasnije otpuštena u Titanovu atmosferu. Huygens je mapirao površinu Titana pri spuštanju te poslao nekoliko slika tla. Ime je dobio po nizozemskom astronomu Christiaanu Huygensu koji je otkrio taj Saturnov satelit.

Letjelica[uredi | uredi izvor]

Sonda Huygens pričvršćena je na letjelicu Cassini i napravila ju je ESA. Svakih šest mjeseci na putu do Saturna događale su se provjere sonde i sistema. Na sam Božić 2004. godine, Huygens se odvojio od Cassinija i krenuo na svoj 21-dnevni put prema Titanu. Pri ulasku u atmosferu, temperatura je bila oko 2000 Celzijevih stupnjeva, što je Huygensov toplinski štit dobro izdržao. Brzina se zbog trenja smanjila s 21 000 km/h na 1800 km/h. Na visini od 180 km, otvorio se veliki padobran prečnika 8,3 metra. Na visini od 120 km, otvorio se jedan manji padobran koji je dodatno usporio Huygensa. Na visini od 60 km, uključuje se plinski hromatograf i maseni spektrometar te instrumenti za ispitivanje atmosfere i dvije kamere. Huygens je konstruiran za 2,5 sata rada i najmanje tri minute rada na površini. Brzina pri udaru u tlo Titana iznosila je 5 m/s. Sa sondom je Huygens, koja je signale odašiljala puno duže nego što je bilo predviđeno, sve bilo u redu. Naime, sonda je slala podatke i nakon što je Cassini zašao za obzor Titana, a podaci koje je letjelica poslala "osluškivat" će se sa Zemlje.

Instrumenti[uredi | uredi izvor]

Na Huygensu je smješteno 6 instrumenata.

Plinski hromatograf i maseni spektrometar analizirat će Titanovu atmosferu, dok je Huygensov instrument za atmosfersko ustrojstvo zadužen za mjerenje fizikalnih i električnih svojstava atmosfere.

Cassini[uredi | uredi izvor]

Slika Saturna

Uvod[uredi | uredi izvor]

Cassini je NASA-ina letjelica poslana 1997. godine u istraživanje Saturna, njegovih prstenova i satelita. Ime je dobila po francuskom astronomu Giovanniju Domenicu Cassiniju. Letjelica je do cilja stigla 1. jula 2004.

Letjelica[uredi | uredi izvor]

Letjelica Cassini je nakon dolaska do Saturna nastavila letjeti oko njegovih prirodnih satelita i još će nekoliko puta proletjeti pokraj Titana. Cassini sa Zemljom razgovara putem triju antena. Podacima treba od 68 do 84 minute da stignu do Zemlje. Za razliku od drugih letjelica koje koriste solarne ćelije, Cassini kao izvor energije koristi radio-izotopni termoelektrični generator koji pretvara toplinu u električnu energiju. Tri su generatora na Cassiniju ukupne snage 700 Watta.

Letjelica ima dva glavna motora i čak šesnaest manjih koji izvode precizne promjene smjera.

Da bi stigao do Saturna, morao je koristiti "gravitacijsku praćku" Venere (2 puta), Zemlje i Jupitera. Računar na Cassiniju je složen. On može u slučaju prekida veze sa Zemljom čak četiri sedmice samostalno održavati letjelicu, a računaro može preživjeti i izbijanja Sunčevih baklji.

Instrumenti[uredi | uredi izvor]

Na Cassiniju je smješteno 12 instrumenata.

  • Sistem za radijsko znanstveno istraživanje proučavat će atmosferu, prstenove i gravitacijsko polje Saturna i njegovih satelita.
  • Naučni podsistem za fotografsku dijagnostiku će slikati u vidljivom, ultraljubičastom i infracrvenom dijelu spektra.
  • Cassinijev radar će kartografisati Titanovu površinu.
  • Ionski i neutralni maseni spektrometar istražuje neutralne i nabijene čestice.
  • Kartografski spektrometar vidljivog i infracrvenog dijela spektra određuje hemijski sastav atmosfere, prstenova i satelita.
  • Analizator kosmičke prašine proučava led i prašinu u blizini Saturna.
  • Naučni sistem za radio- i plazmatske talase istražuje talase plazme.
  • Cassinijev plazmatski spektrometar istražuje plazmu unutar Saturnovog magnetskog polja.
  • Spektrograf za slikovnu dijagnostiku u ultraljubičastom dijelu spektra mjeri ultraljubičastu energiju.
  • Instrument za magnetosfernu fotografsku dijagnostiku snima Saturnovo magnetsko polje.
  • Magnetometar sa dvjema tehnikama proučava Saturnovo magnetno polje, prstenove, te Saturnove mjesece.

Obilazak[uredi | uredi izvor]

Odabrani podaci (uređeno po veličini, ali nije u razmjeri)
Two Halves of Titan.png
Moon seen by Cassini - PIA02321.tif
PIA08148 (Rhea-Splat).jpg
Iapetus as seen by the Cassini probe - 20071008.jpg
Dionean Linea PIA08256.jpg
Tethys cassini.jpg
Fountains of Enceladus PIA07758.jpg
Titan Zemljin Mjesec Rhea Iapetus Dione Tethys Enceladus Plumes
Mimas before limb sharp (colored).jpg
Hyperion in natural colours.jpg
Phoebe cassini.jpg
PIA12714 Janus crop.jpg
PIA09813 Epimetheus S. polar region.jpg
Prometheus 12-26-09a.jpg
Flying By Pandora.jpg
Mimas Hyperion Phoebe Janus Epimetheus Prometheus Pandora
Leading hemisphere of Helene - 20110618.jpg
Atlas (NASA).jpg
Telesto cassini closeup.jpg
Methone - Best Image From Cassini.jpg
Helene Atlas Telesto Methone

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: