Wilhelm Conrad Röntgen

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Wilhelm Conrad Röntgen
Example alt text
Rođenje 27. mart 1845.
Lennep, Njemačka
Smrt 10. februar 1923.
München, Njemačka

Wilhelm Conrad Röntgen (Lennep, 27. marta 1845. - München, 10. februara 1923.), njemački fizičar

Otkrio je 1895. posebnu vrstu elektromagnetskog zračenja X-zrake (poslije nazvane rendgenske). Ustanovio je da djeluju na fotografsku ploču, prolaze kroz različite materijale i ioniziraju zrak kojim prolaze. Konstruisao je rendgenske cijevi s konkavnom katodom i platinskom antikatodom. Za to otkriće dobio je 1901. Nobelovu nagradu za fiziku.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Jedna od prvih radiografija (rendgenska slika) koje je Röntgen snimio, šaka, vjerovatno gospođe Röntgen

Studirao je na univezitetu u Utrechtu, Holandija, zatim na ETH u Zürichu gde je diplomirao mašinsko inženjerstvo. Godine 1869. doktorirao je na Univerzitetu u Zürichu.

Pogrešno se vjeruje da je Röntgen x-zrake pronašao slučajno. Slučaj je bio samo utoliko što je zastor barijum platinacijanida koji je pripremio za jedan od narednih eksperimenata zasvijetlio prije nego što je bio upotrijebljen.

U toku 1895. Röntgen je poput brojnih fizičara ispitivao efekte visokog napona na električno pražnjenje u razređenim plinovima u vakuumskim cijevima. Krajem te godine već su se ispitivali efekti katodnih zraka van vakuumskih cijevi. U pripremi jednog od takvih eksperimenata testirao je aparaturu u mraku i primijetio je nekakvo svjetlucanje na stolu, metar od aparature, kadgod uključi visoki napon. Pošto se u ponovljenim pokušajima desilo isto, upalio je šibicu i shvatio da svjetlucanje dolazi od barijum platinocijanida koji je tu bio odložen čekajući neki od sljedećih eksperimenata.

Röntgen je nagađao da se radi o novoj vrsti zraka (katodne zrake su već bile poznate). Sljedećih nekoliko sedmica je jeo i spavao u laboratoriju neprekidno ispitujući osobine novih zraka koje je privremeno nazvao x-zrake, koristeći matematičko označavanje za nepoznatu veličinu. Mada su kasnije zraci kada je postao poznat po njemu dobili ime rendgenske zrake, on je radije koristio izraz x-zrake.

U novembru 2004. Internacionalna unija za čistu i primjenjenu hemiju dala je 111. elementu u periodnom sistemu ime rentgenijum.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: