Wilhelm Conrad Röntgen
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Wilhelm Conrad Röntgen | |
 |
|
| Rođenje | 27. mart 1845. Lennep, Njemačka |
|---|---|
| Smrt | 10. februar 1923. (77 godina) München, Njemačka |
Wilhelm Conrad Röntgen (Lennep, 27. marta 1845. - München, 10. februara 1923.), njemački fizičar
Otkrio je 1895. posebnu vrstu elektromagnetskog zračenja X-zrake (poslije nazvane rendgenske). Ustanovio je da djeluju na fotografsku ploču, prolaze kroz različite materijale i ioniziraju zrak kojim prolaze. Konstruisao je rendgenske cijevi s konkavnom katodom i platinskom antikatodom. Za to otkriće dobio je 1901. Nobelovu nagradu za fiziku.
Biografija [uredi]
Studirao je na univezitetu u Utrechtu, Holandija, zatim na ETH u Zürichu gde je diplomirao mašinsko inženjerstvo. Godine 1869. doktorirao je na Univerzitetu u Zürichu.
Pogrešno se vjeruje da je Röntgen x-zrake pronašao slučajno. Slučaj je bio samo utoliko što je zastor barijum platinacijanida koji je pripremio za jedan od narednih eksperimenata zasvijetlio prije nego što je bio upotrijebljen.
U toku 1895. Röntgen je poput brojnih fizičara ispitivao efekte visokog napona na električno pražnjenje u razređenim plinovima u vakuumskim cijevima. Krajem te godine već su se ispitivali efekti katodnih zraka van vakuumskih cijevi. U pripremi jednog od takvih eksperimenata testirao je aparaturu u mraku i primijetio je nekakvo svjetlucanje na stolu, metar od aparature, kadgod uključi visoki napon. Pošto se u ponovljenim pokušajima desilo isto, upalio je šibicu i shvatio da svjetlucanje dolazi od barijum platinocijanida koji je tu bio odložen čekajući neki od sljedećih eksperimenata.
Röntgen je nagađao da se radi o novoj vrsti zraka (katodne zrake su već bile poznate). Sljedećih nekoliko sedmica je jeo i spavao u laboratoriju neprekidno ispitujući osobine novih zraka koje je privremeno nazvao x-zrake, koristeći matematičko označavanje za nepoznatu veličinu. Mada su kasnije zraci kada je postao poznat po njemu dobili ime rendgenske zrake, on je radije koristio izraz x-zrake.
U novembru 2004. Internacionalna unija za čistu i primjenjenu hemiju dala je 111. elementu u periodnom sistemu ime rentgenijum.
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
