Idi na sadržaj

Émile Zola

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Émile Zola
Rođenje (1840-04-02) 2. april 1840.
Pariz, Francuska
Smrt29. septembar 1902(1902-09-29) (62 godine)
Pariz, Francuska

Émile Édouard Charles Antoine Zola[1] (Pariz, 2. april 1840. - Pariz, 29. septembar 1902.) je francuski romanopisac i osnivač i predstavnik naturalističkog pravca.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Od oca Italijana nasljeđuje živ temperament i neisušnu energiju kojom će braniti svoje književne i društvene poglede. Godine 1898. upleten je u "aferu Dreyfus" izravno pišući predsjedniku republike ("Optužujem !" - "J'accuse") u kojem je tražio reviziju procesa.

Zola je za književnost značajan po definiranju tzv. eksperimentalnog romana, karakterističnog za književni pravac imena naturalizam. Po njemu književnik promatra društvo i piše na taj način da lik sa svojim predodređenim karakteristikima bude doveden u različite situacije u kojima će se ponašati shodno svojoj prirodi. Za uzor eksperimentalnog romana navodi Balzacov roman Rođaka Bette (Le cousine Bette), a idejno se vodi tekstovima Claude Bernarda i Hippolytea Tainea.[2]

Svoje teoretske poglede nastojao je ostvariti u ciklusu Rougon-Macquartovi ili Prirodna i društvena historija jedne obitelji pod Drugim carstvom (Les Rougon-Macquart, 1871. - 1893.) sastavljenom od 20 romana u kojim se prikazuju životi članova jedne razgranate porodice. Tri grane te porodice se povezuju nasljedivanjem osobina svojih predaka, a svaki član porodice je iskorišten da se prikaže naslijeđe te porodice u određenoj sredini i određenim situacijama. U posljednjem romanu tog ciklusa Doktor Pascal (Le Docteur Pascal), Zola iznosi svoje naturalističko viđenje naslijeđivanja. Druga namjera je, sukladno Taineovom učenju, ostaviti dokument vremena Drugog Carstva (1850. - 1870.)[3]

Među romanima iz tog ciklusa nalaze se i najpoznatija Zolina djela kao Trbuh Pariza (Le Ventre de Paris, 1873.), Jazbina (L'Assommoir, 1877.), Nana (1879. - 1880.), Germinal (1885.), Čovjek-zvijer (La Bête Humaine, 1890.) i dr.

Manje su značajniji njegovi kasniji ciklusi Tri grada (Trois Villes - Lourdes 1894., Rome 1896., Paris 1898.) i nedovršena tetrologija Četiri evanđelja - Plodnost, Rad, Istina i Pravda (Les Quatres Evangiles - Fécondité (1899.), Travail (1901.), Vérité (1903.), Justice (nedovršeno).

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


  1. ^ http://www.larousse.fr/encyclopedie/personnage/Zola/150676
  2. ^ Žmegač, Vitkor (1991). Povijesna poetika romana. Grafički zavod Hrvatske. str. 189–193.
  3. ^ Zola, Emile (2022). Nana. Beograd: Laguna. str. 13–14. ISBN 978-86-521-4560-7.