Naturalizam

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Naturalizam je umjetnički, prvenstveno književni pravac koji se nastavlja na realizam. Prikazuje prirodu čovjeka u najvulgarnijim i najtamnijim trenucima. Najznačajniji predstavnici su Emile Zola, Thomas Hardy, Theodore Dreiser, i Stephen Crane. Dok su naturalizam kao značajan element u književnim djelima koristili Henrik Ibsen, August Strindberg, Guy de Maupassant, Jack London.

U članku "Eksperimentalni roman" iz 1880. godine, Emile Zola traži od pisca da postane naučnik i da kao takav opiše prirodu čovjeka te kako je čovjekov razvoj određen njegovom okolinom i nasljeđem. Naime, on se nadovezuje na učenje Hippolyta Taina o nasljeđu, trenutku i rasi kao činiocima koji utiču na ljudsko ponašanje. Tako da dok realizam pokušava samo opisati život onakav kakv jeste, naturalizam tumači i unutrašnje sile koje utiču na razvoj događaja.

Junaci naturalističkih romana su robovi strasti, zatočenici vlastite nesretne sudbine, ljudi koju su opterećeni nasljednim osobinama. Zola smatra da pisac mora otkriti sve tamne, crne strane ljudskog života kao liječnik neku bolest ili ranu koju treba izliječiti.